|
 |
|
Odgovor mi je hitno potreban! Možete li mi reći koje se kemijske reakcije događaju prilikom razvijanja negativa i izrade fotografija u boji? Potrebne su mi jednadžbe tih reakcija. Hvala!
|
|
Ime i prezime:
Tihana Odlešić
tihana0@net.hr
|
 |
 |
Valja početi od crno-bijelog filma. Osnovni su procesi isti, a i povjesno gledajući fotografija u boji slijedi iza crno-bijele.
Glavna uloga u kemiji fotografije pripada srebru, odnosno srebrovu bromidu. Koriste se i klorid i bromid, no najčešće ipak bromid. Ti halogenidi srebra lako se raspadaju na srebro i slobodan halogenid. Reakciju može izazvati i obično svjetlo:
Ag+Br- + hν -> Ag + Br(brom neće ostati u obliku slobodnih atoma, ali nas njegova sudbina sada ne zanima)
Izlučeno srebro je sivo, a srebrov bromid žut. Dakle, imamo neku osnovu za fotografiju. No tvar ne apsorbira svjetlost vlastite boje (inače boju ne bismo vidjeli), već komplementarnu u spektru. Komplementarna svjetlost žutoj je plava. Problem neosjetljivosti srebrova bromida na ostale valne duljine riješen je specijalnim bojama dodanim u vrlo maloj količini koje prekriju površinu kristalića bromida. Boje (senzibilizatori) apsorbiraju svjetlost koju bi srebrov bromid propustio, a zatim mu prenose energiju.
Fotografska emulzija je želatina s raspršenim sitnim (do nekoliko mikrometara) kristalićima srebrova bromida sa senzibilizatorima. Fotografski film proizvodi se mazanjem emulzije na prozirnu foliju, a fotografski papir je tanki sloj emulzije na papiru ili drugom neprozirnom materijalu.
Kad foto-aparat »okine« na film padne svjetlost koja odmah uzrokuje izlučivanje elementarnog srebra. Međutim, izlaganje (ekspozicija) traje tek djelić sekunde pa nastalog srebra ima tako malo da se ne može niti vidjeti. Iz takve prikrivene (latentne) slike prava će se dobiti tek nakon razvijanja. Razvijač je lužnata otopina reducensa, obično neke organske tvari (slika 1), koji reagira s ostatkom srebrova bromida. Reakcija je mnogo brža na kristalićima gdje se već malo srebra izlučilo (srebro je katalizator) pa razvijač nastavlja ono što je započelo svjetlošću. Razvijanje ipak treba na vrijeme prekinuti da se ne izluči previše srebra i cijela slika potamni.
Slika 1. Primjer redukcije s hidrokinonom, oksidira se do kinona.
Slijedi fiksiranje - treba ukloniti sav preostali bromid jer će inače izreagirati na svjetlosti i upropastiti sliku. Srebrov bromid netopljiv je u čistoj vodi, ali u otopini natrijeva tiosulfata srebro gradi kompleksne ione:
AgBr + 2S2O32- -> [Ag(S2O3)2]3- + Br-Još ispiranje i sušenje i negativ je gotov! Siva i crna područja na negativu (elementarno srebro) u stvarnosti su svijetla pa se realna slika dobije osvjetljavanjem fotografskog papira kroz film (ostali postupci su jednaki).
U gotovoj fotografiji u boji nema srebra. Srebrov bromid nalazi se u emulziji i jednako reagira na svjetlost. Konačnu sliku daju boje koje su nastale prilikom razvijanja, a srebro valja ukloniti jer će prigušiti boju. Da vidimo kako će nastati fotografija prema crvenoj svjetlosti. U tom slučaju srebrov bromid smije reagirati samo na svjetlost valne duljine veće od odprilike 600 nm. Time pokriva žutu, narančastu i crvenu svjetlost. Naravno, reagirati će i na bijelu svjetlost jer je to smjesa svih valnih duljina. Srebrov bromid apsorbira baš suprotni dio spektra, plavi. Stoga ćemo u emulziju dodati crveni senzibilizator, a pokrit ćemo je žutim filtrom koji će apsorbirati plavu svjetlost i spriječiti da dopre do fotoosjetljive emulzije. Sad smo osigurani da se srebro izlučuje samo na mjestima na koja pada crvena svjetlost. Ovako priređena emulzija ne razlikuje se mnogo od crno-bijelog filma. Nedostaje boja. Boja nastaje naknadno, za vrijeme razvijanja. U emulziji se nalazi inače bezbojna tvar koja u reakciji s oksidiranim razvijačem daje obojeni produkt. Nakon ekspozicije film ide u razvijač, (obično neki derivat p-diaminbenzena). Srebrov bromid oksidira razvijač, a onda taj produkt reagira s unaprijed dodanom kemikalijom. Nastali spoj je modro-zelene boje (komplementarna plavoj). Elementarno srebro sad samo smeta. Njega se naknadno ksidira, slika se fiksira, ispere i osuši. Imamo negativ crvenog dijela slike.
Na sličan način dobiju se negativi zelenog dijela spktra (u magenta boji) i plavog dijela spektra (u žutoj boji). Pozitivi u boji izrađuju se kao crno-bijeli pozitivi, samo s fotografskim papirom u boji. Kombinacija tih triju pozitiva daje potpunu sliku. Fotografski film u boji ima tri fotoosjetljiva sloja pa se sva tri negativa/pozitiva izrađuju istodobno (slika 2). Najviši sloj »kupi« plavu svjetlost. AgBr ne mora biti senzibiliziran na plavo koju i inače apsorbira. Srednji sloj apsorbira zelenu, a donji crvenu svjetlost. Sve je zaštićeno od UV-zračenja, a ukupna je debljina emulzije svega koju stotinku milimetra.
Slika 2. Shema presjeka kroz fotografski papir u boji.
A - nosač (papir ili folija)
B - AgBr senzibliziran na crveno
C - prekursor za modro-zelenu boju
D - AgBr senzibiliziran na zeleno
E - prekursor za magenta boju
F - sloj koji zaustavlja plavu svjetlost
G - AgBr
H - prekursor za žutu boju
I - UV-filtar |
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
