|
 |
|
Što zapravo znači 1 mol u kemiji i sve povezano s time?
|
|
Ime i prezime:
Vedran Kovačević
vedran.kovacevic97@gmail.com
|
 |
 |
1 mol je jedinica za množinu i znači isto što i 6,022 ∙ 1023 (po potrebi može to biti i preciznije). Razlozi za postojanje takove jedinice jesu njezina praktičnost i činjenica da kemičarima (i šire) tako nešto treba.
Vjerojatno ti je već poznato da je svijet građen od atomâ i molekula te da su te čestice vrlo sitne, kao i to da u kemijskim reakcijama elementi ili spojevi reagiraju u stalnim brojevnim omjerima (primjerice, dvije molekule vodika i jedna molekula kisika reakcijom će dati dvije molekule vode). Kako su različite čestice različitih masa, to nam mase tvari koje koristimo za kemijske pokuse ne govore puno (za prethodno spomenutu reakciju to bi moglo biti 4,0 grama vodika i 32 grama kisika iz kojih bi nastalo 36 grama vode). Više bi nam značilo da znamo koliki je broj čestica s kojima baratamo (opet ista reakcija: 1,2 ∙ 1024 molekula vodika i 6,0 ∙ 1023 molekula kisika daju 1,2 ∙ 1024 molekula vode). Međutim, kako su atomi mali, ti brojevi nužno budu ogromni (kao što se i vidi) pa ih s vremenom postane naporno zapisivati. Već prije su kemičari s masa prešli na relativne mase i kemijske ekvivalente, kako bi se lakše snalazili u brojkama, a iz njih konačno u množine, kako se ne bi mučili s ogromnim brojkama (konačno: 2 mola vodika i 1 mol kisika daju 2 mola vode).
Sama brojka odnosno način na koji se dobiva prošla je dosta dug put da bi se u prošlom stoljeću (točnije, 1960-ih) konačno skrasila tako što je definirana kao broj čestica jednak broju atomâ ugljika-12 u točno 12 grama ugljika-12.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
