|
 |
|
Možete li objasniti elektrolizu lužina i kiselina? Uz to i neki primjer (evo, za lužina - NaOH)
Što ide na katodu, što na anodu i kako to znam.
|
|
Ime i prezime:
Vedran Kovačević
vedran.kovacevic97@gmail.com
|
 |
 |
Na katodi se uvijek zbiva redukcija, a na anodi oksidacija (tako su definirane). Kod elektrolize će katoda biti negativna, a anoda pozitivna, dok je kod galvanskog članka obrnuto.
Elektrolizom vode dobivaju se kisik i vodik, što znači da se kisik oksidira (iz oksidacijskog stanja ‒II u nulu), a vodik reducira (iz oksidacijskog stanja I u nulu). Kiselost ili lužnatost otopine samo će odrediti koje su najdostupnije vrste tj. hoće li se raditi o vodi i hidroksidnim anionima ili o vodi i oksonijevim kationima.
Ako se elektrolizira kisela otopina, vodik će nastati od oksonijevih iona (praktično gledano, hidronâ) jer su pozitivni pa će se lakše približiti negativnoj elektrodi (katodi, dakle onoj na kojoj se nešto reducira, u ovom slučaju vodik), a k tomu su vrsta najbogatija vodikom:
2 H+ + 2 e‒ → H2
(2 H3O+ + 2 e‒ → H2 + 2 H2O)
Na (pozitivnoj) anodi se pak stvara kisik, a najpogodniji dostupan izvor su molekule vode. Nisu negativne (kao npr. hidroksidni anioni), ali ni pozitivne pa da ih odbije naboj elektrode.
2 H2O → 4 H+ + O2 + 4 e‒
Elektroliziraš li lužnatu otopinu, više ne možeš računati na oksonijeve katione, tako da će sad na katodu dospijeti molekule vode:
2 H2O + 2 e‒ → 2 OH‒ + H2
Međutim, na anodu će doći negativno nabijeni hidroksidni anioni:
4 OH‒ → 2 H2O + O2 + 4 e‒
A kako sve to skupa znati? Ukratko, tako da riješiš hrpu različitih zadataka s elektrolizama, hrpu puta pokušaš skicirati elektrolizne ili galvanske članke sa što manje gledanja u knjigu, zajedno s pripadnim reakcijama. Ako imaš uvjete za to, možeš raditi i pokuse. Elektrolizer se lako sklopi od bilo kakvog starog adaptera, a možeš isto tako uzeti i akumulator ili nekoliko baterija. Vidjeti kako se nešto stvarno zbiva posvema je drugačije od zurenja u knjigu i formule. Naravno, potreba da budeš u stanju opisati viđeno pomoću formula ostaje, budući da ćeš na kraju ipak trebati proći ispite. Uglavnom, ključno je izbjeći učenje napamet i radije se osloniti na to da ti prirodne zakonitosti imaju smisla. Ako nemaju, treba ti još primjera (ili zadataka), najbolje drugačijih od onih koje si već vidio. Za to možeš proučiti i arhive E-škole.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
