|
 |
|
Tko je izumio prvi mikroskop?
Zašto se svemir zove baš tako?
Kako ne zemlja dobila ime?
Tko ne prvi znanstvenik?
|
|
Ime i prezime:
matea gaćina
matea.gacina@gmail.com
|
 |
 |
Svako od ovih pitanja zaslužuje podulji odgovor, ali kako su sva zgurana zajedno bit će to ipak sažeto.
Izum mikroskopa često se pripisuje Antoniu van Leeuwenhoeku (1632–1723.), nizozemskom trgovcu i znanstveniku. Međutim, iako on jest znatno unaprijedio mikroskop te svojim sustavnim promatranjem mikroorganizama začeo mikrobiologiju, izum mikroskopa puno je stariji. I samo ime mikroskop smišljeno je još prije Leeuwenhoekovog rođenja: Johann Faber je 1625. tako nazvao Galileijevo "okašce" (occhiolino), koje svojom građom i svrhom i jest bilo mikroskopom. Galileo isto nije bio izumiteljem mikroskopa. Izum se danas pripisuje nizozemskim optičarima Hansu i Zachariasu Jansenu (ocu i sinu), koji su prvi mikroskop napravili oko 1590. No, ni oni nisu smislili mikroskop niotkud, budući da je princip po kojemu on treba funkcionirati opisao još Roger Bacon, i to 1267. K tomu, leće su se u mediteranskom mislokrugu upotrebljavale već u predantičko doba, budući da su nađeni očuvani primjerci iz Asirije (7. st. p.n.e.), dok je starokineska civilizacija poznavala neku vrstu mikroskopa već u 2. tisućljeću p.n.e.
Svemir doslovno znači "sav prostor", budući da "mir" u mnogim slavenskim jezicima i danas znači "prostor". To što je nešto što bi trebalo obuhvaćati kompletno bivanje kakvo znamo nazvano tek svim prostorom posljedicom je toga što je pojam nastao dok je još kozmologija bila mlada, a Svemir doživljavan kao prazan prostor u kojemu se nalazi sva materija. Danas Svemirom smatramo sve što postoji (doduše, postoje i teorije koje predviđaju mnoge svemire), prostor, materiju i vrijeme, ali to što je pojam napredovao ne znači da moramo mijenjati i ime.
Zemlja kao planet dobila je ime čim su ljudi spoznali da se radi o planetu. To što su mu dali ime po onome po čemu hodaju ne bi trebalo previše čuditi. Sama riječ zemlja prastara je (što opet ne bi trebalo čuditi, budući da su ljudi na njoj, otkad ih ima, provodili većinu svojih života) i dolazi iz praindoeuropskog jezika ("*dhg'hem") te se u raznim izmijenjenim inačicama ("*zemja" u staroslavenskom, žemė u litavskom, humus u latinskom...) može prepoznati u mnogim indoeuropskim jezicima.
Tko je bio prvi znanstvenik, ovisi kako si definiraš znanstvenika. Misliš li na prvog modernog znanstvenika, lista kandidatâ je poveća i uključuje hrpu ljudi od prije renesanse pa debelo u novi vijek. Mogao bih istaknuti ljude poput Roberta Grossetestea (prvi Europljanin koji je propagirao kontrolirane pokuse kao sredstvo dolaženja do saznanjâ), Newtona ili Galilea (oni su pokuse radili), ali kako je u isto vrijeme nastajala i moderna znanost, nema smisla govoriti tko bi bio prvi. To bi vodilo u isti problem kao i pitanje je li prvo bila kokoš ili jaje.
Što se pak tiče drevnih znanstvenika, ako prolazi svatko tko je bio dovoljno pametan i znatiželjan da napravi pokus, ne samo da ne možemo znati tko je bio prvi, nego nije čak ni sigurno je li u pitanju bilo ljudsko biće. Znatiželja je starija od naše vrste, a jesu i neka otkrića poput neki oruđa ili vatre.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
