|
 |
|
Zašto s porastom broja C-atoma vrelišta alkohola rastu sporije od vrelišta alkana? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru
|
|
Ime i prezime:
Miroslava
Tokić
|
 |
 |
Vrelište je temperatura kod koje su (pri stalnom tlaku) plinovita i tekuća faza u ravnoteži. Praktično to znači da smo došli dotle da se molekule više ne drže gusto zbijene zajedno, već mogu mirno iskočiti iz tekućine u okolnu atmosferu. Taj skok van nije samo skok, nego znači i kidanje međumolekulskih kontakata. U slučaju alkanâ to su disperzijske interakcije, a kod alkoholâ disperzijske interakcije i vodikove veze.
Disperzijske interakcije stvaraju se pukim dodirom molekula, što će reći da u njima molekule sudjeluju svojom površinom te da su one to jače što je veća površina molekule. Zbog toga vrelišta općenito rastu s veličinom molekule.
Kod alkoholâ također imamo taj efekt, ali ono što dominira su vodikove veze, najjače među međumolekulskim interakcijama. Zbog toga je doprinos vrelištu koji dolazi od disperzijskih interakcija tj. od veličine molekula, relativno manji negoli kod alkanâ, tako da su vrelišta općenito viša, ali zato sporije rastu (budući da se broj hidroksilnih skupina ne mijenja).
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
