|
 |
|
Koja je od navedenih promjena egzotermna?
a)taljenje zeljeza
b)isparavanje vode
c)sublimacija joda
d)kristalizacija modre galice
Kako da to prepoznam? Unaprijed hvala
|
|
Ime i prezime:
Dorotea Palić
doroteapalic@gmail.com
|
 |
 |
Logika koju je ovdje najbolje primijeniti jest to što se u spomenutim promjenama događa na razini atomâ i molekula. Ako materijal tališ ili pretvaraš u paru, veze među česticama moraju se kidati, a za to treba uložiti energiju. Obrnuto se događa kad se nešto skrućuje ili kondenzira. Kristalizacija modre galice je tu poseban slučaj jer se nužno radi o vodenoj otopini (modru galicu nije moguće rastaliti jer se grijanjem raspadne). Zbog toga zadatak nije pošten, jer za soli, osim ako se baš ne baviš tim područjem kemije, treba jednostavno znati otapaju li se (u vodi) endotermno ili egzotermno. Najčešći je slučaj, što vrijedi i za modru galicu, da je otapanje egzotermno. No, to znači da je kristalizacija endotermna, baš kao i svi ostali spomenuti procesi.
Rekao bih da je autor ovdje izgubio kompas.
Pozdrav,
P. S. Uzme li se pojam "kristalizacija" u najširem svojem značenju, a to je nastajanje kristalâ, pojavljuje se još jedna opcija, da se modra galica dobije reakcijom vode i bezvodnog bakrovog(II) sulfata. U tom slučaju očito imamo egzotermnu promjenu, jer su se formirale nove kovalentne veze, između bakra i kisika. Da je promjena egzotermna, može se zaključiti i iz toga što modru galicu treba grijati da se raspadne na vodu i bakrov(II) sulfat.
Zahvaljujem profesorici G. B. iz Siska na ovoj reorijentaciji.
P. P. S. Drugim riječima, još jedna nadopuna, budući da gornji tekst neću dirati, uglavnom zbog autopedagoških razloga.
Bijah u krivu tvrdeći da je otapanje solî u vodi u pravilu egzotermno. Stvarnost je pravo obrnuta: obično će se otapanjem temperatura smjese malo sniziti, što vrijedi i za bakrov(II) sulfat pentahidrat. Posljedično, kristalizacija će biti egzotermna, što onda daje ispravan odgovor na pitanje iz zadatka, usput pokazujući da je izgubljeni kompas mojim vlasništvom.
To nas sad opet vraća na logiku koju se ovdje može primijeniti. Moja je bila da će se hidratacijom redovito osloboditi više energije nego što se utroši razaranjem kristalne strukture. To vjerojatno vrijedi za neke soli koje nisu hidrati, a sklone su stvaranju hidratâ, ali ne i za one koje već jesu hidratirane. U slučaju modre galice, očito se energija kristalne rešetke neće nadoknaditi formiranjem hrpe novih vodikovih veza te možda pokoje koordinativne, uleti li koja molekula vode na peto ili čak šesto koordinacijsko mjesto bakrovog(II) kationa. |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
