|
 |
|
Da li mi mozete poslati , u sto skorijem vremenu , pet (5) eksperimenata (ogleda) vezano za elektrolite i elektrolizu a da se mogu izvesti u skromnijoj laboratoriji? Potrebno mi je za seminarski rad! S.S.
|
|
Ime i prezime:
slobodanka stevanic
ssslobodanka@gmail.com
|
 |
 |
Krenimo od opreme koja ti treba. Očito su to elektrolizer i elektroliti. Prvo se razmjerno lako napravi od bilo kakvog adaptera ili punjača za mobitel ili računalo. Sve su te spravice zapravo ispravljači i transformatori, što će reći da izmjeničnu struju prevode u istosmjernu i k tomu znatno spuste napon i jakost struje. Tako da samo trebaš naći jedan koji više ničemu ne služi, odsjeći mu kraj koji se utakne u elektroničku spravu i spojiti po jednu elektrodu na svaku žicu. Iako možeš u otopine uranjati i same žice, ljepše je ako imaš grafitne elektrode. A njih možeš izvaditi iz klasičnih baterija, s tim da ih treba oprati, najbolje otopinom kalijevog disulfita (vinobrana). Ako ti se baš ne da praviti elektrolizer, možeš i uzeti baterije ili akumulator i par žica. Također, ako nije teško naći, jako je zgodno dobaviti si i univerzalni ispitivač (napon, struja, otpor).
Osim izvora struje, trebat će ti i elektroliti, što će reći soli topljive u vodi. Najdostupnija je kuhinjska sol ilitiga natrijev klorid, ali lako se nađe i kalcijevog klorida (za sušenje), bakrovog(II) sulfata (modra galica, ima je po poljoapotekama), željezovog(II) sulfata (zelena galica, opet po poljoapotekama) ili natrijevog karbonata (kristalna soda, također je ima po poljoapotekama). Također prolaze i kiseline, od kojih su octena i klorovodična široko dostupne, a sumporne bi se trebalo naći barem po benzinskim postajama.
I sad se može razmišljati o pokusima. Tu možeš u dva smjera: fizikalnom i kemijskom. Od fizike se možeš pozabaviti vodljivošću odnosno otoporom pa mjeriti kakav je otpor destilirane vode, vodovodne vode, a zatim vodenih otopina soli različitih koncentracija. Možeš i gledati kako vodljivost ovisi o temperaturi ili npr. nabojima ionâ koje imaš u otopini.
Kemijskih, naravno, ima više. Za početak, možeš elektrolizirati svaku kiselinu ili sol koju dobaviš. Neke će dati iste produkte, neke različite. Što nastaje iz koje, možeš nekad vidjeti, nekad nanjušiti, a uvijek možeš potražiti odgovore po Internetu, često i na e-školi, jer smo o elektrolizama mnogo puta pisali. Možeš u otopine uranjati komade različitih metala i onda vidjeti što se s njima događa kad su katode, a što kad su anode. Bakar, željezo, aluminij i možda cink trebali bi biti dostupni. Također se možeš poigrati i s naponima i strujama, barem ako radiš s baterijama pa ih možeš spajati paralelno ili serijski. Ishod elektrolize nije skroz isti kad imaš napon od 1,5 V i kad je od 20 V. Isto tako, brzina elektrolize ovisi o jakosti struje, a tu smo opet na fizici ili fizikalnoj kemiji. Potonjoj možeš pridodati i mjerenje volumena plinova koje dobiješ u nekim elektrolizama.
Nadam se da sam uspio prenijeti neke ideje. Ako bude problemâ s izvođenjem, javi se opet pa ćemo vidjeti što se može.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
