|
|
Imam više pitanja za domaću zadaću:
a) kako razdvojiti sastojke smjese bakrene strugotine i joda?
b) smjesu krede, željeza i šećera?
c) krvne stanice od krvne plazme?
d) benzina iz nafte?
e) vodu iz vodene otopine modre galice?
Hvala unaprijed. Poz.
|
Ime i prezime:
lara levnaić
lara.levnaic@net.hr
|
|
|
Pretpostavljam da se radi o kratkim odgovorima tipa: destilacija, magnet, sublimacija, filtracija, centrifugiranje itd. Ako je o tomu riječ, otvori udžbenik kemije i sigurno ćeš naći odgovore.
Što se logike pozadi tiče, tu već treba malo više teksta.
Dok je bakar tipičan metal, što će reći da ga treba zagrijati na preko 1000 °C da bi se rastalio, jod će već iznad 100 °C dosta intenzivno sublimirati. To znači da je njihovu smjesu dovoljno malo jače zagrijati pa da jedna komponenta ode.
U drugom slučaju opet imamo jedan metal, ovaj put specifičan po tomu da se lako magnetizira. Pored njega, imamo i jednu tvar koja je u vodi topljiva, dok se druga sastoji od gipsa ili vapnenca (ovisno o tomu radi li se o mineralu ili onomu što se rabi u školama), oba netopljiva u vodi. Kojim ćeš redom to troje razdvojiti, ovisi o tebi. Svi poredci idu, ali neki su jednostavniji.
Za krv je dobro znati da je u biti to plazma (žućkasta tekućina) u kojoj su raspršena krvna tjelešca. Dok je plazma manje-više vodena otopina koječega, krvna su tjelešca polukrute tvorbe koje se može odvojiti barem na dva načina. Jedan radi na račun toga što im je gustoća veća od gustoće vode, a drugi jer su mnogo veća od molekula vode.
I benzin i nafta su smjese, s tim da je benzin određen time koliki je raspon vrelištâ spojeva koji ga sačinjavaju. Kad spominjem vrelišta, to može asocirati samo na jednu metodu razdvajanja. U ovom kontekstu obično se nađe i riječ "frakcijska".
Zadnji slučaj identičan je prethodnom, što se tiče metode, samo što ne treba one riječi pod navodnicima.
Pozdrav, |
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
|
|