|
 |
|
Zašto živa razlivena po kuhinjskom stolu ima oblik sitnih kapljica i ne moči površinu?
|
|
Ime i prezime:
Lovorka babic
lovorka.babić@gmail.com
|
 |
 |
Kapljice vidiš baš zato što živa ne moči površinu stola. A ne moči ju jer su sile koje drže atome žive na okupu jače od onih koje bi ih povezale s površinom stola. Iste te sile zaslužne su i za kapljice: svaka će tekućina, ako joj se ne nudi ništa bolje, formirati kapljice jer se na taj način najmanji broj čestica nađe na površini tj. samo djelomično u kontaktu s ostalima. Često ćeš za tu pojavu naći naziv "površinska napetost".
Sad još ostaje pitanje zašto se živa bolje drži sebe, negoli stola. Za to se treba sjetiti kakve točno sile drže te atome na okupu, a kakve bi se formirale između žive i drva (ako je stol drven). Živa je metal, tako da se i u tekućem stanju može očekivati da je veza između atomâ metalna. To znači da su neki od valentnih elektrona delokalizirani tj. raspršeni po cijelom materijalu. Pored toga, sigurno postoji i pristojna količina disperzijskih interakcija, budući da su živini atomi ogromni. Drvo se pak sastoji od lignina i celuloze, što znači da se može očekivati obilje vodikovih veza. Metalni atomi, osim ako ne reagiraju kemijski, nemaju što raditi s vodikovim vezama, a disperzijske interakcije same po sebi nisu dovoljne da rasprše živu po celulozi. Posljedično, živini atomi ostaju povezani gotovo isključivo međusobno, a drvo ostane "suho".
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
