|
 |
|
imam referat o PLAZMI, sve što mi možete dati o njoj bilo bi poželjno, hvala !
|
|
Ime i prezime:
petar njavro
lord_1to1@yahoo.com
|
 |
 |
Nemamo običaj pisanja referat niti ga namjeravamo uvoditi. Ovo je odmah upozorenje svima koji od nas traže referate da ih sigurno neće dobiti na vrijeme. Nije cilj ove rubrike ispunjavanje takvih želja. Ali ovako, možda nekoga zanima pa napišemo veći tekst (iako već postoji odgovor vezan uz plazmu - br. 573).
Plazma je stanje tvari koje se ponešto razlikuje od plinovitog, tekućeg ili krutog pa se ponekad uzima kao četvrto agregatno stanje. Ipak to nije pravo agregatno stanje. Zašto? Svaka čista tvar, ako je pri tim uvjetima stabilna, može prelaziti iz jednog agregatnog stanja u drugo. I svaku čistu tvar karakteriziraju čvrste točke prijelaza između agregatnih stanja (zanemarimo sada stakla i sl.). Npr. voda uz tlak od jedne atmosfere pri 0 °C prelazi iz tekućeg stanja u kruto, a na 100 °C iz tekućeg u plinovito (i obratno). Određeni prijelaz u stanje plazme ne postoji (za tvar postoje talište, vrelište, ali ne i 'plazmište'). Također, kao plazma ne mogu postojati kemijski spojevi jer su svi atomi odvojeni.
Što je uopće plazma? To je stanje visokoionizirane tvari, 'mješavina' atoma koji su otpustili sve ili gotovo sve elektrone (praktički gole jezgre) i elektrona koji se gibaju slobodno. Plazma obično nastaje na vrlo visokim temperaturama (bar nekoliko tisuća stupnjeva) jer ogromna energija je potrebna da se svi elektroni otrgnu od jezgri i održe u takvom stanju. Može nastati i djelovanjem intenzivnog ionizirajućeg zračenja (ultraljubičastog, roentgenskog, γ-zračenja) na razrijeđeni plin. Elektroni, iako slobodni, ne gibaju se potpuno neovisno od jezgri. Suprotni naboji privlače se jakim Coulombovim silama i ne mogu se odvojiti tako da u nekom dijelu pretekne suvišak pozitivnih ili negativnih naboja. Plazma je ukupno ipak električki neutralna.
Iako je na Zemlji plazma rijetka pojava (stvara se na prolazu munje kroz zrak i u visokim slojevima atmosfere pod utjecajem zračenja sa Sunca), većina tvari u Svemiru nalazi se u takvom stanju. Na zvijezdama vladaju temperature od tisućâ stupnjeva na površini do milijuna stupnjeva Celzijevih u unutrašnjosti. Između zvijezda pak može postojati hladna plazma, vrlo razrijeđena pa su sudari između elektrona i jezgri iznimno rijetki. Sunčev vjetar, razrijeđena struja elektrona i protona neprestano teče sa Sunca u okolni Svemir. Međudjelovanjem tih čestica uhvaćenih Zemljinim magnetskim poljem i atoma i molekula u zraku nastaje polarna svjetlost.
Plazma se u nekim pogledima ponaša dosta slično običnom plinu, nema stalan oblik niti volumen... Ali u prisutnosti vanjskog magnetskog polja razlike su ogromne jer nabijene čestice 'pokorno' slijede magnetske silnice. Plinovi koji se sastoje od neutralnih čestica ne vode električnu struju, ali plazma vodi izvrsno. Na svojstva utječe i elektrostatska povezanost čestica.
Plazma nije zanimljiva samo kao 'zgodna' prirodna pojava (Gle, polarna svjetlost!). U središtu je mnogih istraživanja u fizici, kemiji i astronomiji, a razloga ima jako puno: razumijevanje procesa koji se odvijaju na Suncu i u našoj atmosferi, pitanja oko građe i postanka tvari i Svemira, pokušaj postizanja kontrolirane fuzije (neiscrpan izvor energije), plazma kao intenzivan izvor zračenja... |
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
