|
 |
|
Razumijem Lewisovu simboliku i ali ne shvaćam zašto se crta kad u stvarnosti uopće nije tako. Atom nije kuglica kao što si većina zamišlja, atom je jedan oblak vjerojatnosti koji dobijemo rješavanjem Schrodingerove jednadžbe. Mi NE možemo niti ćemo ikada znati gdje se elektron nalazi kada ne mjerimo njegova svojstva. Također Heisenbergove relacije dopuštaju kratki kaos zakona o očuvanju energije( Fluktuacije vakuuma ) pod uvijetom da je umnožak "posuđene" energije i vremena do anihilacije manji od h crtano. Može li mi netko objasniti zašto to radimo iako postoje brojne kontradikcije s interpretacijama kvantne mehanike? Radi li se to da bi se lakše pojasnilo srednjškolcima stvaranje veza, budući da većina ( ja sam iznimka, pa me zato ovo i pišem ) ne poznaje deriviranje, integriranje, nabla operator te diferencijalni račun da bi riješili Schrodingerovu jednadžbu?
|
|
Ime i prezime:
Zvonimir Mlinarić
Mlinka1712@gmai.com
|
 |
 |
Dragi Zvonimire,
Kao prvo, čestitam ti na tvom naprednom poznavanju matematike i kvantne fizike i kemije.
Međutim, moram te razočarati, kvantna teorija nije puno drugačija od Lewisove simbolike u pogledu točnosti i ispravnosti. Atom nije oblak vjerojatnosti koji dobijemo rješavajući Schroedingerovu jednadžbu. Atom je (ako takva stvarca zaista postoji) realna čestica, iako veoma sitna. Za razliku od makroskopskih čestica, nanoskopske čestice se ponašaju prema nekim drugim pravilima. Kvantna mehanika i elektrodinamika su pokušaj objašnjenja ponašanja tih čestica. Teorije se grade na uočenim fenomenima i eksperimentalnim podatcima. Uzimamo onu teoriju koja nam najbolje (i najjednostavnije) objašnjava postojeće podatke i pomoću nje pokušavamo predvidjeti buduće eksperimente. Teorije se uvijek mijenjaju i nadograđuju. Kvantna teorija nije iznimka od ovog pravila.
Nitko nikad nije vidio orbitalu (orbitale prije su matematičke funkcije, nego stvarna pojava), nitko nikad nije vidio "spin" niti promjenu istog, nitko nikad nije vidio tuneliranje itd. Ono što znanstvenici imaju su rezultati koji se daju tako objasniti.
Mnoge stvari koje znanstvenici i laici koriste su heuristički konstrukti, nešto što pomaže našem mozgu, našem ograničenom umu da si približi neshvatljivo ponašanje prirode.
Dakle, mnogi dijelovi kvantne teorije nisu mnogo drugačiji od Lewisove simbolike. I kvantni fizičari i kemičari se služe Feymanovim dijagramima, crtaju orbitale i sl. Jedina razlika između njih i srednjoškolaca je razina shvaćanja prirodnih fenomena.
I konačno, Lewisova simbolika je sasvim adekvatna za naše potrebe prikazivanja vezanja atoma i molekula. Pobogu, ta nećemo svaki put rješavati Schroedingerovu jednadžbu.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Igor Huskić
ihuskic@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
