|
 |
|
Poštovani,
na um mi je pala zanimljiva ideja. Ako bi pomiješali redom npr. vodu, aceton, etil acetat, kloroform i toluen (ili neki drugi skup otapala padajuće polarnosti), da li bi se mogla dobit homogena smjesa koja bi predstavljala "univerzalno" otapalo tj. ono koje otapa podjednako dobro i polarne i nepolarne tvari?
|
|
Ime i prezime:
Anonymous Anonymousić
|
 |
 |
Jako mi se sviđa ovo pitanje pa ću odgovoriti, iako imamo politiku da ne odgovaramo nepotpisanima i anonimcima.
Kratak odgovor glasi NE.
Evo i malo duljeg odgovora. Kad bismo u posudu ulili vodu, pa zatim uz miješanje aceton, pa zatim etil-acetat, pa zatim kloroform itd., u nekom trenutku, ovisno o volumenima pojedinih otapala, temperaturi i još koječemu, u posudi bi se iz dotad homogene smjese odijelila dva sloja koja se međusobno više ne miješaju. Oba bi sloja po svome sastavu bile smjese, ali međusobno različitog sastava. U jednom bi sloju prevladavala voda, a u drugom bi prevladavala otapala manje polarnosti, dok bi otapala srednje polarnosti bila podjednako zastupljena u oba sloja. Koji od slojeva bi bio gornji, a koji donji, također je teško reći. Ako bi u posudu dodao puno otapala čija je gustoća veća od gustoće vode (npr. kloroform, diklormetan...) onda bi donji sloj bio manje polaran, a gornji polarniji (vodeni), a ako bi dodao više otapala manje gustoće (npr. dietil-eter, etil-acetat...), onda bi bilo obrnuto, tj. gornji bi sloj bio manje polaran, a donji bi bio polarniji.
Ako miješanje tijekom dodavanja ne bi bilo dovoljno intenzivno, moglo bi se čak dogoditi da se formiraju tri sloja, od kojih bi srednji bio polarni (vodeni), a gornji i donji manje polarni.
Dakle, na taj način ne bi bilo moguće pripraviti otapalo koje podjednako dobro otapa polarne i nepolarne tvari (takvo otapalo nije dobro zvati "univerzalnim", jer je taj naziv rezerviran za hipotetsko otpalo koje bi otapalo baš sve).
Međutim, ipak postoje otapala koja dobro otapaju i polarne i nepolarne tvari. To su polarna aprotična otapala, a njihov najtipičniji predstavnik je dimetil-sulfoksid (DMSO).
Sam DMSO je prilično neotrovan, no u radu s njim ipak je potreban velik oprez jer ima nezgodnu osobinu da prodire kroz kožu pa tako u tijelo možemo unijeti tvari koje su u njemu bile otopljene ili koje su nam se nalazile na koži, a koje mogu biti itekako otrovne.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
