|
 |
|
od čega je sastavljena atomska bomba? zašto su amerikanci bombardirali hirošimu?
|
|
Ime i prezime:
dunja
pgrabova@pop.tel.hr
|
 |
 |
Atomska bomba građena je, kao i svaka bomba, od više dijelova različite uloge, onaj dio koji ju ponajprije razlikuje od drugih bombi i koji joj daje jedno od prvih mjesta na ljestvici razorne moći jest tzv. kritična masa, masa tvari, izotopa nekog teškog elementa, urana ili plutonija, koja se, aktivirana, fisijski raspada u nizu lančanih nuklearnih reakcija koje pokreću jedna drugu i oslobađaju goleme količine energije raznih oblika te isijavaju radioaktivno zračenje, koje još desetljećima kobno utječe na život na bombardiranom području. Prva atomska bomba, A-bomba, bila je konstruirana iz kritične mase izotopa urana, i to od strane Amerikanaca, u projektu gradnje nazvanom projekt "Manhattan" u mjestu Los Alamos, Novi Meksiko, sudjelovali su najvrsniji matematičari, fizičari i kemičari onog vremena, među kojima mnogo Nobelovaca, a sve je bilo pokrenuto pismom uzbune koje je Albert Einstein, koji sam nikad nije sudjelovao u projektu gradnje bombe, napisao američkom predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu saznavši da bi Hitler mogao izgraditi sličnu bombu, a sigurno ju tada i detonirati negdje nad glavama saveznika. Poslije je kao kritična masa korišten plutonij, kao povoljniji element i razornije moći, a razornu moć A-bombe nadmašile su ubrzo konstruirane, ovog puta protiv volje većine američkih i svjetskih znanstvenika, vodikova bomba, H-bomba, i neutronska bomba.
Zašto su Amerikanci bombardirali Hirošimu, pa Nagasaki, pa i nastavili testirati nuklearno oružje u zraku, na tlu i u vodi? Nizašto, iz pukog ispunjavanja, iako apsurdnih i monstruoznih, zapovijedi, eto zašto!!! Jer, kad se vrhunac rata prebacio u japansko područje, već je odavno bilo jasno da Nijemcima nije uspjelo konstruirati bombu, a Japan bi na kraju kapitulirao i bez tako velebne akcije. No trebalo je nekomu da se Amerika iskaže=isproba novu ubojitu igračku, koja je možda isprva morala biti stvorena kao upozorenje sumanutom Hitleru, no koja je na kraju trebala biti neiskorištena i uništena zajedno s planovima konstrukcije! Ipak, avioni su krenuli tog kobnog početka kolovoza 1945. noseći smrtonosan teret koji je trebao biti ispušten nad određenim ciljem u Japanu - taj cilj, međutim, nije bila Hirošima. Naime, bilo je oblačno nad prvotno predviđenim ciljem, pa je posada aviona, ne hoteći se oglušiti o zapovijed, a imajuć na umu koliko je kilometara prevalila, pa trošak itd., odlučila malo skrenuti i ispustiti teret nad prvom rupom u oblacima, a to je bila - Hirošima. I to je bio kraj tolikim mnogim koji su tog trenutka njegovali svoje čudesne japanske vrtove, i svima koji bi ikada na tom mjestu pokušali njegovati krhke japanske vrtove. Slično je odabran i naredni cilj - Nagasaki, a uprkos vapajima tolikih mnogih nikad ta eksperimentiranja u ubijanju nisu ni prekinuta. Šezdesetih godina 20. stoljeća inicijativom mnogih stručnjaka, među ostalim i Linusa Paulinga, koji je za to i dobio Nobelovu nagradu za mir, zabranjeni su nuklearni pokusi barem u zraku. Tada je predsjednik SAD-a bio John F. Kennedy, mudrija i dobroćudnija glava, ali znamo kako je on završio. Amerika će potom dati još mnoge predsjednike, dobar dio njih bit će tek američki Hitleri! |
|
|
Odgovorio:
Marko Grba
mgrba@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
