|
 |
|
Vidjela sam da je bilo pitanje o E-ovima koji se dodaju hrani/picu,htjela sam reci da mi u kuci imamo spisak negativnih "E"-ova po covjeka,dakle kancerogenih ili stetni za probavu,taj spisak je napravaljen na nekom sveucilistu u Njemackoj u Dusseldorfu navodno.Mislim da to nije samo neka prica bezveze..neznam,sto vi mislite.Navodno proizvodjaci u prehramebnoj industriji napisu sto se nalazi u kom proizvodu ali problem je sto ljudi ne znaju sto je koje "E",stetno ili dobro???Neznam...
|
|
Ime i prezime:
E
edina_rem@yahoo.com
|
 |
 |
Da, čini mi se da mislimo oboje na isti spisak E-ova, ja u svom prethodnom odgovoru, a ti u ovom pitanju. No, gle, ponavljam da ako je nešto takve ozbiljnosti nepotpisano, imenom i prezimenom osobe/autora uz navod institucije u kojoj je istraživanje izvršeno ili barem institucije u kojoj autor(i) radi (kako bi se vjerodostojnost napisanoga mogla provjeriti, npr. telefonski), napis jednostavno ne možemo uzeti za ozbiljno čak i da je istinit, jer mu istinitost nikako ne možemo provjeriti (to možemo učiniti možda za neke E-ove, one za koje sigurno znamo da su ti koji napis tvrdi da jesu, u prethodnom odgovoru namjerno sam naveo E-330 i E-300 kao primjere, koji su mi poznati, a koji nisu štetni kao što napis koji sam ja vidio tvrdi, a ako tvrdi neistinu u čak 2 slučaja, kako mu vjerovati u ostalim). Tvoje pitanje, međutim, sadrži mnogo važniji i zanimljiviji problem: kako uopće znati koja je hrana danas neškodljiva, da ne kažem zdrava?! Iskreno, jedino ono što tvoja baka ili mama uzgoji u bašti je neškodljivo, a čak i za to nikad ne možemo biti sigurni (npr., u ovom ratu (ratovima) na mnogo prostora bivše Jugoslavije postojala su skladišta oružja koja su eksplodirala, namjerno ili slučajno, a što je rezultiralo onečišćenjem tla teškim metalima, npr., olovom, kojeg dulja akumulacija može utjecati štetno na ljudsko zdravlje, recimo, smanjiti inteligenciju). Zapravo, jedini dosta pouzdani pokazatelj je li neka namirnica neškodljiva po zdravlje jest rezultat dulje konzumacije. Naime, ako neku namirnicu dulje konzumiraš, nekoliko godina dosta učestalo, a da ni ti ni tvoj liječnik niste ustanovili njen škodljiv učinak, onda je ta namirnica vrlo vjerojatno neškodljiva. Uz to valja naravno, što si opet dobro primjetila u svom pitanju, čitati sve što piše na etiketi proizvoda (premda, istini za volju, moramo znati da nisu svi sastojci uvijek istaknuti na ambalaži, posebice ako je riječ o zaštićenom postupku ili tehnologiji proizvodnje). Najsigurnije je konzumirati proizvode za koje možemo biti dosta sigurni da su tek nešto obrađene prirodne sirovine, opet neškodljive po zdravlje kao takve. Dakle, sve one sumnjive slastice, gdje je udio industrijske kemije daleko veći od prirodne, sve sumnjivo načinjene salame (obično preintenzivne boje), općenito, sve sumnjivo obrađene namirnice, valja posve izbjegavati. MacDonald`s ne dolazi u obzir više od nekoliko puta godišnje (na kraju krajeva zašto su Ameri i ostali razvijeni tako "razvijeni" (gojazni))! Danas je sve dodatno zakomplicirano postojanjem genski modificirane hrane. Najveća je tu opasnost u bjelančevinama kojih bez genskog modificiranja nasljednog materijala određenog organizma čiji je dio u namirnici normalno ne bi bilo, a koje u nekih osoba mogu uzrokovati alergijske reakcije, katkad vrlo opasne! Živimo u vrlo opasno doba, i toga moramo biti vrlo dobro svjesni! |
|
|
Odgovorio:
Marko Grba
mgrba@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
