Zasto se oslpbajđa energija u reakcijama fisije i fuzije? Zasto voda ima visoku tacku kljucanja? Voda kljuca na 100 stepeni a amonijak na -30, koja međudejsta molekula su zaduzena za to? hvala unaprijed

Ime i prezime: marija markovic markovicmarija98@yahoo.com

 


Oslobađanje energije u fuzijskim nuklearnim reakcijama malih jezgara te fisijskim reakcijama onih ogromnih tumači se time da su najstabilnije one između. Energijski minimum ima jezgra željeza-56, ali kako za njezino nastajanje (kao i kod svih težih jezgara) treba prilična aktivacijska energija, u zvijezdama dominira proizvodnja helija-4 iz vodika-1, dok se sve ostalo uglavnom događa u novama i supernovama. Razlog za stabilnost većih jezgara dolazi pak od jake nuklearne sile koja veže nukleone (protone i neutrone). Ako ih ima premalo, ukupna oslobođena energija neće biti osobito velika (premda će biti dovoljna da pokreće npr. čitav život na Zemlji). Ako ih je pak previše, pojedine će čestice biti "predaleko" (nije baš smisleno govoriti o pravim daljinama u subatomskom svijetu, ali nemam ničeg boljeg na pameti) pa će prevladati odbojne sile između nukleonâ (jaka nuklearna sila postaje odbojna na određenim udaljenostima, a električne sile između protonâ nužno su odbojne).

Voda svoje visoko vrelište može zahvaliti vodikovim vezama. Iako -30 °C zvuči malo u usporedbi sa 100 °C, to je prilično visoko u usporedbi s npr. metanovih -162 °C (metan je posve nepolaran spoj, iako također hidrid nemetala). Jakost pojedinih vodikovih veza ovisi o elektronegativnosti elemenata, dočim je za utjecaj vodikovih veza na vrelište bitno i to koliko ih molekula može ostvariti te kako se one mogu organizirati u prostoru. Molekule vode mogu se elegantno posložiti u različite trodimenzijske mreže (kakve točno, to je već malo teže reći), a k tomu je kisik drugi najelektronegativniji element (poslije fluora).

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   icvrtila@chem.pmf.hr

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija