|
 |
|
Konstruiraj entalpijski dijagram. Izračunaj prirast entalpije za reakciju u kojoj 500 grama kalcijeva karbida reagira s dovoljnom kolicinom vode.
Meni je ovaj zadatak potpuno jasan, ali nije mi jasno zasto ide da je "mi"(apsolutan broj koji cini vrijednost koeficijenta) jedan u ovoj jednadzbi. Znam da je jedan zbog profesorice, ali bojim se da mi ne dode neki drugi broj i onda ce mi prirast entalpije biti netocan.
ΔH = ΔrH * n(CaC2)/1(CaC2)
|
|
Ime i prezime:
Ivan Jardas
tomo.pucar@gmail.com
|
 |
 |
Kod svih zadataka koji se dotiču stehiometrije kreće se od jednadžbe kemijske reakcije. U ovom slučaju ona glasi:
CaC2 + 2 H2O → Ca(OH)2 + C2H2 .
Veza između reakcijske entalpije (veličina specifična za određenu reakciju) i entalpije neke reakcije (veličina specifična za neki sustav u kojemu se reakcija zbila) je:
ΔΗ = ΔrΗ·ξ ,
gdje je ξ doseg reakcije. Doseg reakcije definira se kao:
ξ = Δn(A)/ν(A) ,
gdje je A bilo koji sudionik reakcije, Δn(A) promjena njegove množine, a ν(A) njegov stehiometrijski koeficijent. Tu je jako bitno imati na umu da su stehiometrijski koeficijenti reaktanata po definiciji negativni brojevi, dočim su oni produkata pozitivni. To što se to u kemijskim jednadžbama ne piše stvar je povijesti i praktičnosti. Minusi na lijevoj strani jednadžbe (u ovom zadatku −1 za kalcijev karbid i −2 za vodu) ne bi baš bili estetski najsretnije rješenje.
Druga stvar koju treba znati, tj. imati na umu nešto očito, je da se količine reaktanata u reakcijama smanjuju, a količine produkata povećavaju. Posljedično, ako je A reaktant, Δn(A) nužno će biti negativna. U tvojem zadatku to znači da će promjena mase kalcijevog karbida biti −500 g.
Sad se možemo vratiti jednadžbama. Kako je doseg reakcije nešto što se u pravilu ne računa, nego služi kako bi se lakše razumjelo i preračunavalo konkretne množine i ine veličine, dopustit ću si i ovdje da ga bezočno iskoristim i onda odbacim:
ΔΗ = ΔrΗ·ξ
= ΔrΗ·Δn(CaC2)/ν(CaC2)
= (ΔrΗ·Δm(CaC2))/(ν(CaC2)·M(CaC2))
Kako se vidi, na kraju imaš samo dvije konstante i dvije veličine od koju jednu treba zadati, a druga se dade iščitati iz kemijske jednadžbe.
Ukratko, stehiometrijski koeficijent možeš i moraš vidjeti iz kemijske jednadžbe i taj je broj negativan za reaktante. Isto vrijedi i za promjenu količine reaktanta. Spomen apsolutne vrijednosti je pak potpunog ignoriranja vrijedan spomenik narazumijevanju temeljâ stehiometrije.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
