|
 |
|
1.U vrijeme dok nije bilo hladnjaka kobasice i drugi mesni proizvodi čuvali su se u posudama zaliveni svinjskom masti. Objasni zašto.
2.Zašto se sportašima prije napornih treninga preporučuje uzimanje namirnica koje su bogate složenim ugljikohidratima, a ne izravno uzimanje fruktoze i glukoze?
3.Pokusom je ustanovljeno da neki monosaharid ima relativnu masu 180,096. Također su određeni maseni udjeli ugljika i vodika u toj molekuli w(C)= 40,01% i w(H)=6,71%.Ostatak do 100% otpada na kisik. Nađi molekulsku formulu tog šećera.
4.mast + ulje + H2O= __________ i ___________
5. Što su masti i ulja po kemijskom sastavu?
6.Od dvaju različitih slova, primjerice A i B, možemo načiniti četiri 'riječi' - AA, AB, BA, BB. Od dviju različitih amino kiselina možemo načiniti 4 različita dipeptida. Koliko različitih tetrapeptida možemo načiniti od četiriju različitih amnokiselina?
Znam da ste na ovo zadnje pitanje več odgovorili ali ja vam to ne znam računati tako da bi mi trebao več izračunati odgovor. Hvala puno :)
|
|
Ime i prezime:
Ivana Ilijic
ivanailijic932@gmail.com
|
 |
 |
1. Kako je napisano pitanje, moglo se uredno dodati da je meso bila mamutovina.
Nehladnjačke metode konzerviranja mesa prakticiraju se i danas, i to ne zato što nemaju svi hladnjake, već zato što se tako može dobiti na okusu i trajnosti mesa. Prva grupa metoda, daleko popularnija od druge, jest sušenje mesa ili mesnih prerađevina. Nakon što se meso prevede u oblik prikladan za konzerviranje, stavi se kraće vrijeme na dimljenje, a zatim ostavi u mračnom i dobro provjetrenom te što hladnijem prostoru par tjedana do mjeseci, a može i godina. Šunke, pršuti, kobasice i još toga prave se baš tako (osim što pršuti neće u dim).
Druga grupa metoda, spomenuta u zadatku, kreće od toga da se meso prvo ispeče (meso, ne kobasice) i onda potopi u masti. U mojemu se kraju to zove "meso z banjice", budući da je najlakše bilo ubaciti meso u posudu u kojoj se ulje čuva (banju ili, ako je manja, banjicu).
U jednom i drugom slučaju, kao i kod konzerviranja hrane općenito, cilj je spriječiti kvarenje. Kod nekih vrsta hrane kvarenje znači oksidaciju ili oksidaciju, kod nekih spontanu degradaciju, a skoro kod svih rad raznih živinica koje se tako hrane. U slučaju mesa to su s jedne strane muhe mesarice, a s druge bakterije i poneke plijesni. Da bi bakterije mogle razgrađivati meso, moraju prvo do njega doći, što će reći da meso mora biti na zraku. Zatim treba u mesu biti dovoljno vlage da bi se njihove biokemije mogle u miru odvijati. Nadam se da je to dovoljno da se domisliš razlozima konzerviranja.
2. Hrpa slatkog može pokvariti probavu, kako mi se čini. Inače nisam siguran da je savjet posve utemeljen na stvarnosti. Ovdje ne spominju ništa takvo, a daju mnoštvo savjeta, uglavnom se pozivajući na znanstvena istraživanja.
3. Ako si osmi razred, šećer je C6H12O6. Ne sjećam se nijedne iznimke. Da bi ipak sve bilo pošteno, možeš fomulu izračunati kako je ovdje objašnjeno.
4. Iskreno, na crte bih stavio "zlo" i "naopako". Miješanjem ulja, masti i vode dobit ćeš neupotrebljivu vodu i jednako neupotrebljive ulje i mast. Ako je autor pitanja aludirao na saponifikaciju, trebao je namjesto masti ili ulja staviti natrijev hidroksid ili nešto drugo, također bazično.
5. Masti i ulja su esteri glicerola i viših masnih kiselina.
6. To što nešto ne znaš ne znači da ne možeš doznati. Ako imaš četiri različite aminokiseline i četiri mjesta na koja ih možeš staviti, te nikakvih ograničenja, očito na bilo koje mjesto može doći bilo koja aminokiselina. U takvim se slučajevima mogućnosti za svaku pojedinu poziciju jednostavno množe. Koliki je umnožak četiri četvorke, to ostavljam tebi.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
