|
 |
|
Imam par pitanja:
1. Koja je kemijska jednadžba nastajanja propanske kiseline.
2.Što se dogodi i što dobijem ako stavim u octenu kiselinu a)komadić bakra, b)kalcijev oksid, c) i kalijev hidroksid.( I ako je moguće dobiti kemijske jednadžbe za navedeno).
3.Kemijska jednadžba nastajanja kalijeve i natrijeve soli propanske kiseline.
4.Čemu služi vinska kiselina u prašku za pecivo i što se događa pri zagrijavanju.
5.Za što se sve koriste esteri (par stvari)?
6.Koji je kemijski sastav bjelančevina?
7.Kako se povezuju aminokiseline u bjelančevine?
8.Koje su funkcijske skupine u aminokiselinama?
9.Koliko različitih tetrapeptida može nastati iz 4 različite aminokiseline bez ponavljanja?
10.Kako se naivaju reakcije koje se zbivaju u živim organizmima?
Hvala na pomoći unaprijed
|
|
Ime i prezime:
Borna Dobrović
veliki999@gmail.com
|
 |
 |
Da si dodao još jedan par pitanja kraj ovih "par", imao bi ih tucet. Po običaju, puno pitanja na jednom mjestu znači manje osobnog prostora za svako od njih.
1. Kako nisi ništa rekao o reaktantima, uzet ću da su to propan-1-ol i kromna kiselina dodatno zakiseljena sumpornom:
3 CH3CH2CH2OH + 4 H2CrO4 + 6 H2SO4 → 3 CH3CH2COOH + 2 Cr2(SO4)3 + 13 H2O
Industrijski se pak propanska kiselina proizvodi iz etena, vode i ugljikovog monoksida:
C2H4 + H2O + CO → CH3CH2COOH
2. U druga dva slučaja nastat će odgovarajući acetati:
CaO + 2 CH3COOH → (CH3COO)2Ca
KOH + CH3COOH → CH3COOK + H2O ,
dok kod bakra ovisi koliko čekaš. Ako misliš na prvih nekoliko minuta ili pak spriječiš pristup zraka, neće biti ništa. Međutim, s vremenom će kisik učiniti svoje pa će bakar prijeći u smjesu koječega, uglavnom hidroksida, acetata i karbonata.
3. Jednadžbe su vrlo slične onima u prethodnom zadatku, samo što nemaš octenu, nego propansku kiselinu.
4. Glavni razlog za stavljanje vinske kiseline u prašak za pecivo možeš vidjeti ovdje. Moguće je da ima nešto i u činjenici da ona služi kao reducens (antioksidans).
5. U običnom svijetu naći ćeš ih kao otapala i mirise, a u znanosti esterifikacija služi modifikaciji spojeva, bilo da se neka reakcija spriječi, bilo da se omogući, ili pak da se neki spoj učini manje ili više topljivim u nekom otapalu.
6. Bjelančevine su polimeri aminokiselina. Mnoge pored toga imaju i neke prostetičke skupine, koje nisu peptidne naravi.
7. Bjelančevine su amidni polimeni, što će reći da su pojedini segmenti povezani amidnom vezom (-CONH-) koja se u tom kontekstu obično zove peptidnom.
8. Svaka aminokiselina ima aminsku i karboksilnu skupinu, ali to u pravilu nije sve što se može naći.
9. Do rezultata ćeš doći na sljedeći način: ako imaš tetrapeptid od četiri različite aminokiseline, realno se baviš permutacijom na uređenoj četvorki. Na prvo mjesto mogu doći četiri različite aminokiseline, a na drugo, budući da je jedna već potrošena, samo tri. Za treće mjesto imaš dvije na izbor, a na četvrto možeš staviti samo onu koja preostane. Brojeve treba pomnožiti da se dobije ukupan broj mogućnosti.
10. Ja bih ih nazvao kemijskim reakcijama, budući da nisu fundamentalno različite od onih u epruvetama.
Razlika leži u kompliciranosti sustava, ne u samim reakcijama.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
