Uobičajeni sastojak antacida (sredstva za neutralizaciju želučane kiseline) je aluminijev hidroksid. Sadrži li uznemireni želudac neke osobe 22 g klorovodične kiseline viška, hoće li se taj višak kiseline neutralizirati s 10 g aluminijeva hidroksida?

Ime i prezime: Josip Krleža androg@net.hr

 


Da bi riješio zadatak, treba ti prvo jednadžba reakcije:

Al(OH)3 + 3 HCl → AlCl3 + 3 H2O ,

a zatim trebaš odrediti maksimalne dosege za oba reaktanta. To dobiješ tako da svakom reaktantu izračunaš množinu i zatim tu množinu podijeliš s apsolutnim iznosom njegovog stehiometrijskog koeficijenta. Nešto više o tomu možeš naći ovdje. Dobivene dosege treba još samo usporediti. Reaktant koji daje manji doseg je limitirajući i on će se prvi potrošiti, dok će drugi ostati u suvišku.

Ono što kod "fizioloških" zadataka uvijek bude zanimljivo jest usporediti zadane brojke sa stvarnošću. Naime, kad miruje, ljudski želudac sadrži nekoliko desetaka mililitara tekućine čija vrijednost pH bude oko 4. Za vrijeme najživlje probave taj volumen bude pak i do litre (nećemo sad o višelitarskim ekstremistima), dok se vrijednost pH može spustiti i do jedinice, iako je dva vjerojatnija brojka. Uzmimo sad umjereno pretjeran slučaj, ilitiga litru želučane kiseline čija vrijednost pH iznosi jedan. To znači da je množinska koncentracija klorovodične kiseline 0,1 mol/L, a masena oko 3,6 g/L, što će pak reći da je u želucu ukupno 3,6 grama klorovodika. To je daleko manje od onoga u zadatku. Isto tako, 10 grama alumijevog hidroksida jest jedna dobra jušna žlica te tvari, a, uzme li se u obzir da je aluminijev hidroksid prilično pahuljasta susptanca, vjerojatno i više njih. Vjerojatno je uzimanje tolike količine antacida dosta zanimljiv prizor.
Poveća razlika između uobičajenih brojki i onih u zadatku može se objasniti na više načina. Možda je autor kakav div kojemu su te brojke normalne. Možda mu je želudac posve zastranio i proizvodi čireve na dnevnoj bazi. Možda je ekstremni pivopija s gastritisom pa mu je petolitarski želudac realan. A možda jednostavno nije razmišljao pišući zadatak.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   icvrtila@chem.pmf.hr

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija