|
 |
|
Zašto Li,H,Be ne postižu oktet? Pls odgovorite, hitno mi jee!!!!
|
|
Ime i prezime:
LARA MIJIĆ
lara.mijic@yahoo.com
|
 |
 |
Da nije bilo hitno, možda bih odgovorio još prošli tjedan.
Kad čuješ pojam "pravilo oktetâ", korisno je na trenutak prisjetiti se razlike između pravilâ i zakonitostî. Pravila vrijede na ograničenom prostoru, dok su zakonitosti univerzalnije (iako i one imaju svojih ograničenja). Pravila imaju gomile iznimki, dok kod zakonitostî to već nije tako često.
Za školske prilike možemo, umjesto da se bavimo naravi atomâ i elektronâ u njima, jednostavno reći da sparivanje elektronâ snižava energiju sustava, a potpuno popunjavanje neke osnovne energijske razine još i više. To se odražava u sklonosti metalâ da iz svojih atoma odbace pokoji elektron i dobiju tako elektronsku konfiguraciju najbližeg plemenitog plina, dok nemetali isto izvode primanjem elektronâ ili pak stvaranjem zajedničkih elektronskih parova. U slučaju nemetalâ to vodi do okteta tj. toga da se oko jezgre nalazi osam valentnih elektrona. Kod metalâ to bude šarenije, premda ih ima nekolicina kojima ostane baš osam elektrona. Pogledamo li kako stoje stvari na vrhu periodnog sustava, zamijetit ćemo da bi za oktet trebalo atome prilično prekrcati elektronima. Vodikov heptaanion jednako je nevjerojatna vrsta kao i berilijev tetraanion. Stoga se oni radije drže elektronske konfiguracije helija ilitiga dubleta.
Ipak, berilij se razmjerno lako može natjerati da njegov atom ima oktet elektronâ. Treba ga samo nečim koordinirati. Primjerice, tetrahidroksoberilatni anion građen je od berilijevog kationa koji je s četiri kovalentne veze povezan s četiri hidroksidna aniona, tako da ima sasvim pristojan oktet. U toj su molekulskoj vrsti jedino vodikovi atomi ostali na dubletu.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
