Što od ovih tvari ima veće vrelište ? O2 ili N2 , HCl ili HBr , HF ili HI , Ne ili Ar ? I kako to možemo znati ?

Ime i prezime: valentina juraga valentina.juraga@gmail.com

 


Puno lakše od nagađanja jest pronaći konkretne podatke. Ipak, može se, kao nekakav misleni sport, probati i pogoditi te odnose. Dopuštena su sva oružja osim konkretnih brojki.

Između kisika i dušika bez puno dvojbe biram prvog. Em su molekule nešto veće, što općenito diže vrijednost vrelišta, budući da su disperzijske sile među većim molekulama općenito veće, em je kisik paramagnetičan pa između njegovih molekula postoje dodatne interakcije kojih među dušikovim molekulama nema.
Kako je vrelište kisika −182,95 °C, a dušika −195,79 °C, očito me logika dovela do ispravnog zaključka.

Klorovodik i bromovodik su već nešto složeniji, budući da kod prvog imamo jače vodikove veze, a kod drugog veće molekule. Kako čak i u ovim slučajevima i dalje ogroman ukupne energije međumolekulskih interakcija otpada na disperzijske sile, zaključit ću da je vrelište bromovodika više.
Istu logiku primijenit ću i na flourovodik i jodovodik te, usprkos tomu što su vodikove veze kod fluorovodika među najjačim poznatima, opet reći da je više vrelište u plina s većim molekulama.

Prema podacima koje sam našao, klorovodik vrije pri −85,05 °C, a bromovodik pri −66.8 °C, što će reći da mi je logika opet bila ispravna.
Međutim, vrelište fluorovodika je pri 19.5 °C, a jodovodika pri −35.1 °C, tako da mi je ovaj put logika promašila. Očito su vodikove veze u fluorovodiku toliko jake da ima anomalno visoko vrelište. Taj podatak ili treba jednostavno znati, ili se pak u takvom slučaju pozivati na kisik koji također izvodi slične kerefeke kad se s vodikom poveže u vodu.

Posljednji slučaj je najlakši, budući da između atoma plemenitih plinova nema ničega osim disperzijskih interakcija čija pak snaga ovisi o veličini čestica. Posljedično, vrelište argona trebalo bi biti više.
Podaci s Wikipedije kažu da je vrelište neona pri −246.08 °C, a argona pri −185.85 °C, što je u skladu s predviđanjem.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   icvrtila@chem.pmf.hr

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija