|
 |
|
Trebala bih odgovore na ova pitanja i objašnjenje kako doći do odgovora. Hvala!
Koja od navedenih otopina ima naviše talište, ako su množinske koncentracije svih otopina c=0,200 mol/L:
otopina Ca(ClO4)2
otopina kalijeva fosfata
otopina HOCH2CH2OH
otopina Ba(NO3)2 ?
Koja od navedenih otopina ima najniži tlak para:
otopina C2H6O2, c=0,120 mol/L
otopina amonijeva sulfata, c=0,04 mol/L
otopina kalijeva karbonata, c=0,06mol/L
otopina saharoze, c=0,03mol/L?
Koja od navedehin otopina ima naviše vrelište, ako su množinske koncentracije svih otopina jednake:
otopina aluminijeva klorida
otopina NaCl
otopina MgCl2
otopina glukoze?
|
|
Ime i prezime:
Renata Tremski
renata.tremski@gmail.com
|
 |
 |
Sva tri svojstva u zadacima neposredno su ovisna o broju čestica u otopini zbog čega se zovu koligativnim svojstvima. Ledište otopine mijenja se s molalnošću prema formuli:
ΔTl = fbKk
vrelište vrlo slično:
ΔTv = fbKf
a tlak parâ ponešto drugačije:
p = p0x(otapalo)
pri čemu u zadnjem slučaju treba naglasiti da se opet računaju sve čestice, a u prethodna dva da se konstante redom zovu krioskopska i ebulioskopska. Otopine u kojima imaš najviše čestica po jedinici otapala imat će najniža ledišta i najviša vrelišta, a također i najniže tlakove parâ (To vrijedi samo kad imaš otopine krutih tvari, kod tekućih stvari budu malo složenije.).
Nakon ovog uvoda možemo na korolare. Ako imaš identične koncentracije, molalnosti to po svojoj prilici neće biti, ali razlike nisu toliko znatne da bi promijenile situaciju kad imaš različite brojeve čestica po formulskoj jedinci. Posljedično, možeš uzeti da su koncentracije direktno povezane s brojem čestica po masi otapala ilitiga s molalnostima. Nadalje, kako su sve koncentracije u zadatku iste, stvarno se trebaš baviti samo time kako koja tvari elektrolitski disocira. Molekulski spojevi to uopće ne čine, osim ako nisu jake kiseline, dok soli daju određeni broj anionâ i kationâ. Koliko točno, dade se zaključiti iz formule. Formulska jedinka Ca(ClO4)2 dosta se očito sastoji od jednog kalcijevog kationa i dva perkloratna aniona, što će reći da su na mjestu jedne formulske jedinke prisutne tri atomske ili molekulske. Poradi toga, onaj koeficijent f će u ovom slučaju biti jednak tri. etan-1,2-diol pak uopće ne disocira pa će u njegovom slučaju f biti jednak jedan. Dalje vjerojatno možeš i sama, uprkos tomu što u drugom zadatku čak treba množiti koncentracije s onim koeficijentom.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
