|
 |
|
Kako mogu znati da li će se neka reakcija odvijati ili ne? Npr. zašto se reakcija nikla u otopini HCl odvija, a reakcija bakra u istoj otopini ne?
|
|
Ime i prezime:
Barbara Malečić
barby177@net.hr
|
 |
 |
Najjednostavniji način da vidiš ide li neka reakcija ili ne je pokus. Osim što je uvid u ishod više nego jednostavan, s pokusom imaš i apsolutnu pouzdanost, budući da onda stvarnost ne pokušavaš dobiti iz nekakvih modela, već ju direktno promatraš.
Zanimaju li te pak razlozi za to zašto neke reakcije idu, a neke ne, onda su ipak modeli ono što će te zanimati. Općenito, to hoće li neka reakcija ići ili ne ovisi o njezinim termodinamičkim i kinetičkim parametrima. Prvi govore o odnosu stabilnosti (preciznije, Gibbsovih energija) reaktanata i produkata, a drugi o energijskim barijerama koje se između njih nalaze (iz njih pak proizlazi koliko će brzo ići reakcije). Da bi reakcija išla u nekom smjeru, produkti moraju biti stabilniji od reaktanata, a energijske barijere dovoljno niske da bi se reakcija uopće mogla zbivati (ima i takvih reakcija koje se formalno zbivaju, s tim da promjenu nije moguće uočiti bez puno strpljenja i visoke tehnologije).
U slučaju nikla i bakra u kiselinama dostatno je baviti se termodinamikom. Vodikov kation je dovoljno jak oksidans da oksidira nikal (pri čemu prelazi u elementarni vodik), ali nedovoljno jak da oksidira bakar. Posljedično, od otapanja bakra u klorovodičnoj kiselini ne bi trebalo biti ništa. Koliko su jaki pojedini oksidansi i reducensi možeš vidjeti u tablici redukcijskih elektrodnih potencijala. Tamo bi vodik trebao imati nulu, budući da je prema njemu definirana skala, nikal neki negativan potencijal, a bakar pozitivan. To bi ugrubo imalo značiti da će u odnosu na vodik niklu trebati nešto energije da se reducira, dok će oksidacijom energija biti oslobođena (otud spontano otapanje u klorovodičnoj kiselini). Za bakar će pak biti suprotno.
Ipak, moram napomenuti da sam barem jednom vidio kako se bakar polako otapao u klorovodičnoj kiselini. Međutim, to nije bio neprirodan fenomen, već posljedica toga što je kao oksidans poslužio kisik. Nešto slično bude i kod stvaranja patine na bakrenim krovovima, samo što umjesto klorovodične kiseline imamo ugljičnu i, otkad je industrije, sve čega bude u kiselim kišama.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
