|
 |
|
Zdravo! U skoli smo ucili benzen, ali mi nije jasna njegova struktura ( nesto izmedju 2 kekuleove formule), sta je zapravo rezonancijski hibrid (sta je hibrid uopste), sta se to desava sa orbitalama, elektronoskim oblacima, vezama? Molim za pojasnjenje najjednostavnijim rijecima, ukoliko je to moguce..unaprijed hvala
|
|
Ime i prezime:
Sara Trifunovic
biologija09@hotmail.com
|
 |
 |
Rezonancijski hibrid je pojam kojim se pokušava prikriti nemoć starijih strukturnih teorija da opišu strukturu benzena (ljepše rečeno, u slučajevima kad jednu te istu molekulu možemo prikazati s više ravnopravnih Lewisovih struktura može se govoriti o rezonancijskom hibridu, što znači da stvarno stanje podsjeća na nešto što bi se dobilo da se svi oni prikazi preklope). S druge strane, krenemo li u moderne tj. u kvantnomehaničke opise, nećemo biti u stanju ostati na jednostavnim riječima. Pokušat ću ipak skrpati nekakav hibrid od odgovora, i to ne rezonancijski.
Koncept kemijske veze često se svodi na to da neka dva atoma mogu dijeliti elektronske parove. Međutim, postoji oveća količina slučajeva kad tomu nije tako. Da sad ne opisujem trocentrične dvoelektronske veze, vrlo lijep primjer neobičnih veza jesu one metalne. Kod njih svi valentni elektroni pomalo pripadaju svim atomima. Zbog toga metali i jesu vodljivi. Kod benzena imaš nešto slično, samo što nisu svi elektroni zajednički, već samo tri para, dok drugih šest parova čami u jednostrukim vezama koje povezuju atome u šesteročlani prsten (onih šest u vezama s vodikovim atomima ovdje nije bitno). Razlog tomu što se elektroni ne žele skrasiti u tri dvostruke veze može se smisliti kvantnomehaničarskim putem. Kako sam slab i u temeljima i u zidovima kvantne mehanike, a o tomu koliko bi isti zauzeli prostora da ne govorim, evo nekakvog pokrova: prostor koji prosječno zauzimaju elektroni koji tvore drugu vezu između dvaju atoma (uz jednu već postojeću) takav je da se može djelomično preklapati s prostorom koji bi zauzimali elektroni u susjednoj dvostrukoj vezi. Posljedično, kad se pojave dvije dvostruke veze odijeljene jednom jednostrukom, između njihovih elektrona postoji nekakva interakcija, čak izmjena, tako da oni iz jedne veze nisu uvijek samo u njoj, već pomalo i u susjednoj. To se zove konjugacija dvostrukih veza. Kad su konjugirane dvostruke veze u nekakvom prstenu (npr. benzenskom), onda konjugacija, uz neke dodatne uvjete (npr. broj dvostrukih veza mora biti neparan), može prijeći u svoj jači poseban slučaj, aromatizaciju.
Da se sad opet vratim crtanju, ono što se kod takvih spojeva obično radi je da se skiciraju proizvoljne tri dvostruke veze (naravno, naizmjenično s jednostrukima) uz svijest o tomu da to nije potpun opis. To što opis nije potpun ne znači da nije i praktičan za većinu toga što s molekulama radimo na papiru.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
