Ja bih voljeo saznati kako se određuju valencije nekog elementa.Ako možete volio bih da mi napišete valencije elemenata: Pd(paladij) Pt(platina) Rf(rutherfordij) Db(dubnij) Sg(seaborgij) Bh(bohrij) Hs(hassij) Mt(meitnerij) Uun(ununnilij) Uuu(unununij) Uub(ununbij) Uuq(unukvadij) Još,ako možete da mi preporučite neke stranice sa kojima bih mogao lakše naučiti valencije i ostale gradivne jedinice kemije. Unaprijed hvala. :D

Ime i prezime: mirko šarić mirkošarić

 


Kad dođeš u srednju školu, primijetit ćeš da valencije nisu jedino, a ni najbolje što su ljudi smislili da klasificiraju kemijske spojeve. Osim njih, postoje i oksidacijski i koordinacijski brojevi s kojima se može više toga reći o atomima u spojevima, tako da su valencije pomalo zastarjele.
Samo traženje toga s koliko se atoma neki atom povezuje može ići raznim putevima (kristalografija, elementna analiza, spektroskopija ...) i uglavnom je već dovršeno, tako da ostaje uglavnom samo učenje općenitih pravila. Paladij i platina uglavnom tvore spojeve u kojima su dvovalentni ili četverovalentni, dok su sintetski elementi koje si nabrojao uglavnom prekratko živućih izotopa da bi se stiglo s njima raditi kemijske pokuse. Prema zakonu o periodičnosti elemenata može se očekivati da su im valencije slične valencijama elemenata koji se nalaze iznad njih, a za neke je to i eksperimentalno potvrđeno.
Ako barataš s engleskim jezikom, podatke o valencijama svih kemijskih elemenata možeš lako naći na engleskoj Wikipediji, a od prave, tiskane literature najviše preporučam Mellorovu "Modernu anorgansku hemiju". Ako ne nađeš tu knjigu, nije zgorega niti prolistati Filipovićevu i Lipanovićevu "Opću i anorgansku kemiju". Knjiga je manje zabavna od Mellorove, ali zato ima lijepo klasificirane spojeve po elementima i njihovim oksidacijskim stanjima (slično valenciji, samo malo općenitije).

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   icvrtila@chem.pmf.hr

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija