|
 |
|
Pozz, imam 3 pitanja i stvarno mi treba pomoć!
imamo ponudeno 3 term. jednadzbe:
1)
C (s) + H20 (g) --> CO(g) + H2(g) delta rH = 131.3 kj/mol
CO2(g) + H2(g) --> CO(g) + H2O (g) delta rH = 41.2 kj/mol
CO(g) + 3H2(g) --> CH4(g) + H20(g) delta rH = -206.1kj/mol
i sad zadatak : izracunaj delta rH za
2C (s) + 2H20(g) ---> Ch4(g) + CO2(g) ?
2)
što tocno znaci kad je jedna tvar u suvisku (npr. izracunaj masu tvari koja je u suvisku ) ?
3)
U svakom od navedenih parova odaberi tvar koja će imati više vrelište:
a) HCl ili NaCl,
b) H2S ili H2O,
c) CH4 ili SiH4,
d) He ili Ne,
e) BH3 ili NH3
kako tocno odrediti, tj. pomocu cega tak nesto odredivat?!
Hvala uanprijed ! :D
|
|
Ime i prezime:
Ivan Pribicevic
iprib@hotmail.com
|
 |
 |
U prvom zadatku trebaš samo prve tri jednadžbe po potrebi pomnožiti nekakvim koeficijentima i onda zbrojiti tako da ispadne ona četvrta. Najlakše je krenuti tako da si prvo središ ugljik (imaš ga samo u prvoj i konačnoj jednadžbi pa je lako procijeniti s čime prvu treba pomnožiti da ga bude koliko i u konačnoj), zatim ugljikov dioksid, a onda bi već sve ostalo trebalo biti na mjestu. Nakon što nađeš odgovarajuće koeficijente, s njima pomnožiš odgovarajuće reakcijske entalpije i isto ih zbrojiš te tako dobiješ rekacijsku entalpiju konačne reakcije.
Suvišak neke tvari znači to da će se u reakciji neka druga tvar potrošiti prije. Npr. ako u reakcijskoj smjesi imaš po 1 g bakra i sumpora, a poznato je da će oni reagirati u približnom masenom omjeru 2:1, na kraju će ti ostati oko pola grama sumpora, dok će sav bakar biti utrošen na formiranje bakrovog(II) sulfida.
Ispravan postupak za određivanje vrelišta je eksperiment. Procjenjivanje se pak može temeljiti na svim dostupnim informacijama, pa čak i otprije poznatim eksperimentalnim podacima. Ako se potonjih ipak odreknemo, moglo bi se to ovako:
a) Pri sobnim uvjetima klorovodik je plin, a natrijev klorid krutina. Spominjanje toga da je jedno molekulske, a drugo ionske građe neće smetati za odabir tvari s višim vrelištem, ali zbilja nije nužno.
b) Slično prethodnom potpitanju, voda je pri sobnim uvjetima tekuća, a sumporovodik plinovit. Pretpostavljam ipak da bi tkogod želio čuti i da je kisik elektronegativniji od sumpora pa su mu kod hidrida prisutne jače vodikove veze.
c) Silan ima veće molekule nego metan pa bih očekivao više vrelište.
d) Slično prethodnom primjeru, atomi neona veći su od helijevih.
e) Boran postoji samo u plinovitom stanju, dok u ostalima dimerizira, tako da pitanje nema smisla. Zanemarimo li to, pobjednik je opet spoj elektronegativnijeg elementa.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
