|
 |
|
Poštovani!Imam jedno pitanje vezano uz određivanje koji će od (ionskih) spojeva imati veće talište. Znam doista da temperatura tališta ovisi o jačini ionske veze (ili neke druge ) koja ovisi o udaljenosti između jezgara aniona i kationa, dakle biti će veća što je udaljenost manja. Ali malo sam nesigurna u primjeni npr. ako uspoređujemo temperaturu tališta KCl i MgO, vidim da Cl- (i 17.sk.)ima najveći mogući ionski radijus, dok K+ (i 1.sk.) ima najmanji mogući ionski radijus, što znači da je udaljenost relativno velika, ali uspoređujući pak to s MgO gdje O2- ima drugi najveći mogući radijus, a Mg2+ drugi najmanji (gledajući po skupinama) bi li se moglo desiti da ta udaljenost bude jednaka udaljenosti u KCl Ipak, MgO ima veću temp.tališta (da li to zato jer se kationi i anioni nalaze u različitim periodama), po čemu to zaključujem ili u čemu griješim kod zaključka, ako sam se dovoljno jasno izrazila? Analizirajući dalje, kad bih uspoređivala elemente iz iste periode npr. za katione Na i Mg, a za anione O i F, u spojevima NaF i MgO, kako bih odredila koji ima veću temp.tališta (po meni oni bi mogli manje-više imati iste temp. tališta). Znam da ste odgovarali na takva slična pitanja, ali mislim da bi mi jedan konkretan odgovor jako pomogao. Unaprijed Vam puno hvala! :)
|
|
Ime i prezime:
Andrijana Kološa
andrijana.kolosa@gmail.com
|
 |
 |
Ono što ti u zaključivanju nedostaje jest činjenica da jakost ionske veze ovisi ne samo o udaljenosti među ionima, već i o njihovu naboju. Ako uzmeš dvije kuglice nekog polumjera koje imaju naboje suprotnih predznaka i jednakog iznosa, one će se privlačiti silom koja će biti proporcionalna kvadratu toga iznosa naboja (sjeti se Coulombova zakona). Ukoliko pak uzmeš jedanko velike kuglice, ali takove da im je iznos naboja dvostruko veći od onoga prvoga, privlačna sila među njima bit će za faktor 22 = 4 veća od one među prve dvije kuglice. Zato će se ioni većeg naboja jače privlačiti i stvarati stabilnije kristalne slagaline, što se obično odražava i na talištima takovih kristala.
Stvarnost je ipak malo kompliciranija od nabijenih kuglica. S jedne srane, prisutnost visoko nabijenih vrsta polarizira okolne atome te može dovesti so toga da veza među "ionima" postane djelomično kovalentna, što dodatno stabilizira strukturu. To se zapaža primjerice kod silicijeva(IV) oksida ili titanijeva(IV) oksida koji imaju vrlo visoka tališta. S druge strane, sve do sada opisano su razni utjecaji na energiju kristalne rešetke, a ne na samo talište. Mada će najčešće vrijediti da će kristali čija je struktura (energetski) stabilnija imati viša tališta, odnos između tališta i energije kristalne rešetke nije posve jednostavan, budući da talište ovisi i o drugim veličinama.
Stoga, iako se temeljem jednostavnih pravila (prateći ionske radijuse i naboje) može doći do nekakvih predviđanja relativnih razlika tališta jednostavnih soli, točno predviđanje tališta je ipak nešto kompliciraniji posao.
Pozdrav. |
|
|
Odgovorio:
Vladimir Stilinović
vstilinovic@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
