|
 |
|
U 8. razredu upravo učim kiseline...i ništa o njima ne razumijem.
npr. Kako odrediti valenciju ovih kiselina ?
H Cl
H(u indeks 2) CO(u indeks 3)...
Kako se ovo računa?
H(u indeks 2)O + H(gore +)= H(u indeks 3)O(gore +)
Zanima me zšto se H(gore +) iznad u ovom slučaju H piše + ?
Možete li mi ukratko objasniti većinu te lekcije o kiselinama,jer u ponedjeljak pišem ispit,a ništa ne razumijem!?
Unaprijed vam hvala!
|
|
Ime i prezime:
Patricia Radić
p_r_p.@hotmail.com
|
 |
 |
Ponedjeljak je već skoro pa prošao, kao vjerojatno i ispit, ali možda ti ovo bude koristilo za kakav usmeni ispit.
Inače ne znam koliki ću dio lekcije o kiselinama pokriti jer je u moje doba to bilo u sedmom razredu i vjerojatno nešto drugačije nego što je sad.
Kako je valencija svojstvo atoma, a ne molekule, obično se za kiseline kaže da su monoprotonske, diprotonske, triprotonske itd. što se odnosi na to koliko vodikovih kationa (H+, koji se još zovu hidronima, a češće jednostavno protonima (1H+) budući da su deuteroni (2H+) i tritoni (3H+) prilično rijetki) mogu otpustiti prilikom disocijacije. Kod većine anorganskih kiselina dovoljno je prebrojiti koliko molekula neke kiseline ima vodikovih atoma. Tako je jodovodična kiselina očito monoprotonska kiselina koja ima samo jedan stupanj disocijacije:
HI → H+ + I–
Sumporna kiselina je pak diprotonska jer ima dva hidrona (protona) i može disocirati u dva koraka:
H2SO4 → H+ + HSO4–
HSO4– → H+ + SO42–
Razlog pisanju pluseva i minuseva je taj što se stvari zbilja zbivaju tako. Prilikom disocijacije kiselina ne otpušta cijeli atom vodika, već zadrži jedan njegov elektron te tako sama prelazi u negativno nabijeni anion, dok od atoma vodika ostaje pozitivno nabijeni kation.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
