|
 |
|
Je li voda u prirodi čista tvar
|
|
Ime i prezime:
maja lorković
maja.lork@post.hinet.hr
|
 |
 |
Kratko i jasno - ne. Voda je odlično otapalo i uvijek se nađe nešto što se može otopiti u vodi.
Najčistija voda je oborinska (kišnica), ali u njoj ima otopljenog zraka, a posebno ugljikova dioksida koji se najbolje otapa od svih sastojaka zraka. U kišnici se može naći i krutih čestica koje je voda pokupila putem: prašine, peludi, spora, bakterija, otopljene morske soli... sve ovisi o vremenskim uvjetima i čistoći atmosfere. Od 19. stoljeća sve veći je sadržaj tvari koje čovjek proizvodi. Poznata ti je sigurno kisela kiša koja nastaje kad se u atmosferskoj vodi otope sumporni oksidi (najčešće su produkt sagorijevanja ugljena). Kisela kiša je zapravo razrijeđena otopina sumporne i sumporaste kiseline.
Voda na tlu uvijek sadrži otopljene minerale, organske tvari iz humusa, neke tvari koje je čovjek ispustio itd. Sastav jako varira pa će npr. voda u potoku koji protječe kroz slavonsku ravnicu imati malo prirodnih minerala, ali zato dosta humusnih tvari, a možda i sastojaka umjetnih gnojiva, dok će u vodi iz krškog vrela biti otopljeni uglavnom samo kalcijevi i magnezijevi karbonati (iz vapnenca).
Specijalnim laboratorijskim postupcima može se vodu gotovo potpuno osloboditi svih otopljenih tvari, ali čak i u superčistoj destiliranoj vodi nešto zaostane.
Preporučujem ti da pročitaš knjigu Nenada Raosa Što je voda? koja je izašla u izdanju Konzora (Zagreb, 1996.) gdje ćeš naći obilje raznoraznih informacija o vodi. Knjigu možda možeš posuditi u školskoj ili kojoj drugoj knjižnici. |
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Mala, ali ne manje važna, dopuna prethodnom odgovoru. Pri početku tamo stoji da je najčišća voda u prirodi oborinska, pa je u zagrade stavljena kišnica, valjda kao sinonim. Bila sinonim ili tek jedan od primjera oborinskih voda, loše je uzeta. Sasvim je jasno da je voda u bilo kojem agregatnom stanju ispod, pri ili na tlu uvijek onečišćena raznoraznim drugim čistim tvarima, no oborinska voda je, opet očito, čišća. Naravno, moguća su i onečišćenja u atmosferi, ali ona su daleko manja nego ona uz tlo. Ipak, kišnica je daleko od toga da bude najčišća oborinska voda. Oborinska voda može biti i u čvrstom stanju - solika, led koji pada s neba raznih veličina i snijeg. I sad, koja je forma oborinske vode onda najčišća. Kugle leda raznih veličina koje padaju s neba kao mana svakako su čišće od kišnice, jer led je kristalna voda koji gotovo nikako ne otapa gotovo ništa, a i tvore ga, vjerojatno potpuno, samo molekule vode, no, prolazeći kroz atmosferu može, zbog svoje ipak obično znatne veličine adsorbirati razne tvari, pa se, prolaskom kroz atmosferu i sudarajući sa sa svim i svačim, i zagrijati i početi topiti i tada na se ili u se lakše prihvaćati strane tvari, osim vode. Snijeg pak čine pahulje sačinjene od još sitnijih pahulja koje su ništa do pojedinačni kristali čiste vode, šesterokutne forme za svaki kristalić posebne - nema dviju istih pahulja na svijetu (ove je činjenice o pahuljama prvi uvidio veliki Johannes Kepler, a uz njeg i renesansni znanstvenik Thomas Harriot). Pahuljice zbog svoje relativno mizerne veličine i još mizernije mase, slabije od leda koji pada adsorbiraju čestice raznih tuđih tvari, a, upravo zbog svoje lepršavosti (mala masa, a relativno s njom pogodna površina za lebdenje, a ne brzo propadanje kroz atmosferu, pa čak i kad čine manje ili veće konglomerate - nakupine), još slabije prihvaćaju u se razne strance (znači otapaju u sebi), pa čak ako za njihove nakupine dokažemo da uzimaju na se strane rulje koliko i kuglice leda (znači adsorbiraju na sebe). Snijeg bi bio, tada, vjerojatno, najčišća forma oborinske vode, a time i najčišća forma vode u prirodi!
A ta tvrdnja o kišnici kao najčišćoj (pitkoj) vodi u prirodi zapravo vuče korijene iz, već, nažalost pradavnih vremena u koja je narod pio bezbrižno radije kišnicu negoli izvorsku vodu (dok se danas truje i jednom i drugom). Tada istina posta narodna mudrost, što je čest slučaj s raznim iskonskim istinama, gotovo poslovica, a, kako je to lijepo primjetio slavni francuski književnik Gustave Flaubert, poslovice su "groblje općih mjesta i gluposti"! |
|
|
Odgovorio:
Marko Grba
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
