Bojni otrovi


 Bojni otrovi su toksične ili otrovne tvari koje se primjenjuju u ratu. Iako je njihova uporaba u ratne svrhe zabranjena Haškom konvencijom iz 1899. godine, Nijemci su 22. travnja 1915., na fronti u Belgiji uporabili klor, koji je kao oblak, nošen vjetrom, otrovao oko 15 000 francuskih vojnika, od kojih je 5 000 umrlo. U prvom svjetskom ratu obje su strane uporabile oko 122 000 tona otrova, što je izazvalo gubitak oko
1 100 000 vojnika, odnosno oko 5% ukupnog broja poginulih. Veliki gubitak ljudskih života moguće je objasniti pomanjkanjem zaštitnih sredstava i iznenađenjem što ga je svaki put izazvala primjena novih vrsta bojnih otrova. Obje su strane u toku rata uporabile tridesetak različitih bojnih otrova.

Prema općoj vrsti djelovanja bojne otrove možemo podijeliti na:

a) smrtonosne (sarin, soman, tabun, V-otrovi, cijanovodik, klorcijan, fozgen, iperit, luizit, ...)
b) nesmrtonosne odnosno onesposobljavajuće (adamsit, kloracetofenon, CS, CR, LSD-25, BZ, ...).

Prema karakterističnim znakovima trovanja (načinu djelovanja) bojne otrove dijelimo na:

1) nadražljivce (adamsit, kloracetofenon, CS, CR, ...),
2) zagušljivce (fozgen, klorpikrin, ...),
3) plikavce (iperit, luizit, ...),
4) krvne otrove (klorcijan, cijanovodik, ...),
5) nervne otrove (tabun, sarin, soman, V-otrovi, ...) i
6) psihokemijske otrove (različite droge, LSD-25, BZ).

Prema postojanosti u uvjetima njihove primjene možemo ih podijeliti na:

A) dugotrajne bojne otrove (iperit) koji se na terenu mogu zadržati od nekoliko dana do nekoliko tjedana,
B) kratkotrajne bojne otrove (klorcijan, cijanovodik, kloracetofenon, adamsit, fosgen, klorpikrin) koji se mogu na terenu zadržati od trideset minuta pa i do nekoliko sati, ovisno o meteorološkim uvjetima,
C) polupostojane bojne otrove (V-otrovi, soman i različiti psihokemijski otrovi) koji se mogu zadržati nekoliko sati na terenu, pa do nekoliko dana.

U organizam bojni otrovi mogu ući putem dišnih organa, kože, sluznice ili probavnog sustava. Oni koji u organizam ulaze putem dišnih organa, iz pluća dolaze u krv, a krvotokom dalje u sve ostale organe koji se tako dovode u patološko stanje.

Prilikom istraživanja organskih fosfata, koji su mogli poslužiti kao insekticidi, otkriveni su nervni bojni otrovi koji su po sastavu organofosforni spojevi vrlo velike toksičnosti. Neki od njih su tabun, sarin i soman, te tzv. V-otrovi. Ovi posljednji su najotrovniji; 2 mg ovog otrova dovoljna su da usmrte čovjeka. Nervni bojni otrovi, odnosno organofosforni spojevi djeluju tako da se vežu na kolinesterazu te time onemogućavaju hidrolizu acetilkolina u octenu kiselinu i kolin. Naime, acetilkolin je jedan od kemijskih spojeva koji sudjeluje u prijenosu impulsa između živčanih stanica. Posljedica djelovanja organofosfornih spojeva je nagomilavanje acetilkolina u organizmu, što stvara teške poremećaje u funkciji živčanog sustava, a time i svih ostalih organa.


 Unos: 04. 03. 2003.
Povratak
copyright 1999-2000 e_škola_________kemija