Na ovim stranicama nalaze se odgovori vezani uz pitanja koje postave svi zainteresirani kao i sažetak tema koje su obrađivane kroz diskusijske liste.

Unesite pojam za pretraživanje pitanja i odgovora:

5. Ukoliko mi možete pomoći s ovim zadatkom bila bih zahvalna. Provodi se redukcija kinona,Q,u hidrokinon,H2Q, kod potencijala Ej=0.350V, prema reakciji. Reakcija se provodi u otopini pri pH=1 uz koncentraciju kinona 0.1M i uz koncentraciju hidrokinona od 0.01M. Koliki je prenapon reakcije ako se ona provodi kod pH=1,a koji ako se ona provodi kod pH=3? E°(Q/H2Q)=0.700V
Patricija Čiček
15.08.2023
4. U Vašim odgovorima redovito velite da se elektrolizom otopine natrijeva klorida na katodi neće dobiti natrij, već samo vodik zbog prenapona, redukcijskog potencijala, ...

Nebi li točniji odgovor trebao biti da je natrij toliko reaktivan i da će svaki novonastali atom natrija odreagirati s prvom molekulom vode na koju naiđe tvoreći natrij-hidroksid i vodik ?
Tomislav B.
15.05.2020
3. Poštovani, Najprije ću iskoristit ovu priliku da Vam zaželim sretan i blagoslovljen Uskrs. Ovog puta Vam se obraćam zbog nejasnoća iz područja elektrokemije: Da li biste mi mogli objasniti razliku između elektromotorne sile članka (EMF) i napona članka. Zašto se elektromotorna sila računa po izrazu Ečl.=Ek-Aa samo kad člankom NE TEČE struja? Da li se taj izraz ne može koristiti ukoliko člankom teče struja (recimo kad dva polučlanka povežemo staklenom U-cijevi u kojoj je gel želatine ispunjen elektrolitom)? Molim Vas da mi pojasnite i što je prenapon (nadnapon). Tražila sam Vaše prethodne odgovore na to pitanje koje sam i pronašla, no moram priznati da mi taj dio nije posve jasan. Uzmimo elektrolizu vodene otopine CuCl2(aq): Na primjeru elektrolize vodene otopine CuCl2 vidim da na anodi ne nastaje kisik, nego klor zbog prenapona. Zašto klor ima niži prenapon od kisika? O čemu to ovisi? Pročitala sam da o tome ovisi vrsta elektrode, struktura površine elektroda i sastav elektrolita no to mi baš puno iskreno i ne govori pa ako Vam nije problem da mi to objasnite na primjeru s ugljenim elektrodama kod elektrolize vodene otopine CuCl2(aq) . Ako nekad treba nametnuti viši prenapon, može li se recimo u ovom primjeru s CuCl2 ukoliko se koristi nekakav ispravljač s reguliranjem napona isti podesiti na veći napon pa da na anodi nastane kisik a ne klor (npr. ako umjesto 12 V koristim znatno veći napon ukoliko je moguće). Zbunjuje me što piše "...za nastanak kisika potreban je znatno veći nadnapon..." pa me zanima da li se to u praksi ipak može izvesti i na koji način se izvodi ako se uopće može. Hvala, Srdačan pozdrav
Mirjana Vrdoljak
01.04.2018
2. Dobar dan, molio bih vas da mi objasnite prenapon.
Lovro Trgovec-Greif
26.04.2012
1. Pozdrav! Eto, sada sam napravio spisak svih pitanja oko elektrokemije na koje još nemam odgovora, a sada ako možda imate vrijeme i poznajete odgovore, bio bi vrlo sretan, ako bi mi odgovorili. 1. Prije smo prićali o jodu, fluoru i kloru i doznali, da je vrlo važan prenapon, koji je razlika između entalpije za nastanak radikala i entalpije za formiranje molekula. Ipak, wikipedia ne spomenuje ovog i kaže, da prenapon zavisi od puno stvari, i od materijala elektrod koje koristimo. Kakve ideje? 2. Litijum (Li) ima niži elektrodni potencijal neko kalijum (K), je bolji reducent. Ali ipak, kalij ima puno nižu ionizacijsku energiju (IE) nego litijum, je više reaktivan. Gdje je logika? (ovo sam već prije upitao ali do sad nisam ništa uspio saznat sam) Sada galvanske ćelije: 3. Zašto nam trebaju dve otopini i elektrolitski ključ umjesto jedne čaše sa dvema elektrodama i mješanice svih ionov? 4. U čaši gdje imamo redukciju (na primer bakrovu elektrodu i otopinu CuSO4: Cu(2+) + 2e- ---> Cu), reduciraju se bakrovi ioni. Je li onda zaista važno kojeg materiala je elektroda (katoda)? Ja mislim da može bit s istim efektom i platina ili grafit ili nešto drugo, ne znam ... Zato što ništa se ne događa sa elektrodom, samo s ionima (u tom primeru Cu(2+), koji se reduciraju i zbiraju na katodi). 5. U mnogim knjigama pronađio sam primere galvanskih ćelija sa bakrom, cinkom i sumporno kiselino. Eksplanacija za djelovanje: cink se oksidira u Zn(2+) (elektroni ostaju na cinkovi anodi) i pridružuje se SO4(2-) ionima. Dva H+ iona ideta na bakrenu katodu ćekat na svoje elektrone; imamo napon. a) Može takva ćelija postojat? Ja se čudim zašto kiselina jednostavno ne rastopi elektrod i prića završena. Pretpostavljam da kiselina nije koncentrirana i da do ovog ne dođe, a da se samo uradi malo soli. Ali ipak, ovo nije OK, zato što onda nemamo više H+ koje sam prije spomenuo da idu na katodu. b) Zašto H+ idu ćekat elektrone na bakar ako jih možejo jednostavno pokupit na cinkovi elektrodi koja je negativna?? (ako bi se ovo zbivalo, ne bi imali napona i sve bi se rastopilo) Ovo su sva pitanja oko elektrokemije na koje nemam odgovora i za neke tek nekoliko godina. Bilo bi stvarno super ako bi na njih odgovorili, ali vas ne silim da to učinite brzo; uzmite si vrijeme i možete mi odgovorit kasnije, kada ne budete imali toliko posla. Puno puno hvala!! Michel
Michel Adamič
03.05.2011

Broj zapisa koji odgovaraju uvjetima upita za pretraživanje: 5


 

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

Vrlo često postavljana su pitanja koja u većoj ili manjoj mjeri zadiru u svojstva vezana uz periodičku tablicu elemenata. Odgovor na pitanja te tematike možete naći u stručnom radu pod naslovom:

Temeljne karakteristike periodičke tablice elemenata

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija