Milan Sikirica

e-Kemija 1

Digitalni udžbenik

 

Odgovori na pitanja i rješenja zadataka

 

Odgovori 1

  1. U periodnom sustavu elementi su u skupine svrstani po sličnosti kemijskih svojstava a u periode prema porastu rednog ili atomskog broja.

    • Metali: Au, Na, Pu, Ti.
    • Nemetali: C, S, Ne.
    • Metaloidi: B, Si, Se, Te.

    • Metali su dobri provodnici topline i elektriciteta.
    • Nemetali su izolatori i ne provode toplinu i elektricitet ili vrlo slabo provode toplinu.
    • Metaloidi su slabi provodnici topline i elektriciteta.

  2. Be, Mg, Ca, Sr. Ba, Ra.

  3. Tantalova kći zvala se Nioba i po njoj je ime dobio element niobium zbog sličnosti svojstava s tantalom.

  4. Volfram.

Natrag na pitanja 1

 

 

 

Odgovori 2

  1. Znak Br2 označuje jednu molekulu broma, a znak 2Br označuje dva atoma broma.

  2. Mr(C12H22O11) = 12 Ar(C) + 22 Ar(H) + 11 Ar(O) = 12 × 12 + 22 × 1 + 11 × 16 = 342.

  3. Mr(C5H7N) = 5 Ar(C) + 7 Ar(H) + Ar(N) = 5 × 12 + 7 × 1 + 1 × 14 = 81.
    Kako je relativna molekulska masa nikotina 162,2, proizlazi da je molekulska formula nikotina C10H14N2.

  4. Relativna molekulska masa hemoglobina je 68 000. Molarna masa hemoglobina je 68 000 g mol-1. Masu jedne molekule dobijemo tako da molarnu masu hemoglobina podijelimo Avogadrovom konstantom.
    m (1 molekula Hb) = 68 000 g mol-1 / 6,022 · 1023 mol−1 = 1,129 · 10−19 g.

  5. Maseni udio nekog sastojka je omjer mase tog sastojka prema masi svih sastojaka. Maseni udio željeza jednak je omjeru 4 relativne atomske mase željeza prema relativnoj molekulskoj masi hemoglobina:
      w(Fe) = 4Ar(Fe) / Mr(Hb) = 223 / 58000 = 3,85 · 103.

  6. Relativna molekulska masa CaCO3 dobije se tako da se zbroje relativne atomske mase svih atoma u formulskoj jedinki spoja:
    Mr(CaCO3) = Ar(Ca) +  Ar(C) + 3 Ar(O) = 40 + 12 + 48 = 100.
    Odavde proizlazi: w(Ca) = 0,40,  w(C) = 0.12, w(O) = 0,48.

  7. Maseni udio pojedinog elemenata u spoju treba podijeliti njegovom relativnim atomskim masom pa će se dobiti molni omjer elemenata u spoju.
    (w(C)/ Ar(C)) : (w(O)/ Ar(O)) : w(Cl)/ Ar(Cl)) =  (0,121/12) : (0,162/16) : (0,717/35,5) =
    = 0,0101 :  0,0101 :  0,0202 = 1 : 1 : 2. Formula fozgena je COCl2.
    Za sintezu fozgena ugljikov monoksid i klor treba uzeti u volumnom omjeru 1:1.

  8. U 1000 kg ugljena ima 32 kg sumpora.  Sumpor izgara u sumporov dioksid prema jednadžbi:
    S(s) + O2(g) → SO2(g).
    Kako je Mr(SO2) = Ar(S) + 2 Ar(O) = 32 + 2×16 = 64, proizlazi da gorenjem 32 kg sumpora nastaje 64 kg, odnosno 1000 mola sumporova dioksida. Kako je pri n.u. molarni volumen plina, Vm(SO2) = 22,4 L mol−1, proizlazi da gorenjem 1000 kg ugljena u kojem je maseni udio sumpora 3,2% nastaje 22,4 m3 sumporova dioksida.

  9. C12H22O11(s) +  12 O2(g)  → 12CO2(g) + 11H2O(l).

  10. Gorenjem 1 mola saharoze nastaje 12 mola ugljikova dioksida i 11 mola vode. Kako je Mr(C12H22O11) =  342, proizlazi da gorenjem 1 g saharoze nastaje 342 puta manji volumen ugljikova dioksida i 342 puta manja masa vode. Odavde proizlazi:
    V(CO2) = 12 · 22,4 L / 342 = 0,786 L.    m(H2O) = 11 · 18 g / 342 = 0,579 g.

  11. 2C3H5(NO3)3(l)  →  3 N2(g) + ½O2(g) + 6CO2(g) + 5H2O(g).

  12. Maseni omjer ugljikova dioksida i vode treba iskazati molnim omjerom tako da masene omjere podijelimo relativnim molarnim masama:
    n(CO2) : n(H2O)  = (m(CO2)/M(CO2)) : (m(H2O)/M(H2O) =
    (3,14 g/44 g mol−1) : (1,29 g/18 g mol−1) = 0,0714 mol :  0.0717 mol = 1 : 1

    Odavde proizlazi da je omjer broja atoma ugljika i vodika u molekuli plina: N(C) : N(H) = 1 : 2 jer molekula vode sadržava 2 atoma vodika.
    Omjer gustoće plinova jednak je omjeru njihovih relativnih molekulskih masa. Kako je gustoća plina 21 puta veća od gustoće vodika, proizlazi da je relativna molekulska masa Mr(plin) = 42, a molekulska formula plina C3H6.

  13. M(zrak) = 0,21 · M(O2) + 0,78 · M(N2) + 0,01 · M(Ar)
    =  0,21 · 32  g mol−1 + 0,78 · 28 g mol−1 + 0,01 · 40 g mol−1
    = 28,96 g mol−1.

Natrag na pitanja 2

 

 

 

Odgovori 3

  1. Ca(s) + Cl2(g) → CaCl2(s)
    2Fe(s) + 3Cl2(g) →  Fe2Cl6(g)
    Kalcijev klorid je tipičan ionski spoj. Željezov(III) klorid sublimira a pare sadržavaju molekule Fe2Cl6. Prema tome u željezovu(III) kloridu udio kovalentne veze je veći.

  2. MgO ima više talište jer je radijus iona Mg2+ manji od radijusa iona Ba2+. Ioni jednakog naboja u strukturi MgO bliže su nego u BaO. Prema Coulombovu zakonu elektrostatska privlačna sila smanjuje se s kvadratom udaljenosti među nabojima: F = q1· q2 / r2.

  3. Najburnije s vodom reagira kalij, a zatim natrij. Magnezij vidljivo reagira tek s vrućom vodom.

  4. Najjača lužina je Ca(OH)2, a zatim Mg(OH)2. Al(OH)3 je amfoteran što znači da se otapa u kiselinama i lužinama.

  5. NH3

  6. F2(g) + H2O(l) → 2HF(aq) + ½O2(g)

  7. Cl2(g) + 2Br(aq) → 2Cl(aq) + Br2(aq)

  8. AlCl3

    • SrO(s)  + H2O(l) → Sr(OH)2(aq)
    • SO2(g) + H2O(l) → H2SO3(aq)
    • SO3(g) + H2O(l) → H2SO4(aq)
    • Na2O(s) + H2O(l) → 2NaOH(aq)
    • Cl2O(g) + H2O(l) → 2HOCl(aq)

  9. Hidroliziraju SiCl4 i GeCl4.
    • SiCl4(l) + 2H2O(l) → SiO2(s) + 4HCl(aq)
    • GeCl4(l) + 2H2O(l) → GeO2(s) + 4HCl(aq)

Natrag na pitanja 3

 

 

 

Odgovori 4

  1. NH3 (−3),  NH4+ (−3),  SO2 (+4),  SO3 (+6),  CH4 (+4),  CO (+2),  CO2 (+4),  CH3OH (+4),  IF7 (+7),  CaH2 (+2),  Fe2O3 (+3),  PO43-(+5), SO42-(+6),  Mg3N2 (+2),  Li3N (+1).

  2. Tvar koja prima elektrone i pritom se reducira naziva se oksidans. Tvar koja otpušta elektrone i pritom se oksidira naziva se reducens. Jači oksidans je:
    a) S, b) SO3, c) Mg2+, d) Na,  e) Mg,  f) F2.

  3. Dušik: najmanji oksidacijski broj je (−3) u NH3, a najveći (+5) u NO3.
    Fosfor: najmanji oksidacijski broj je (−3) u PH3, a najveći (+5) u PO43.

  4. Oksidansi: a) O2, b) O2, c) H2SO4, d) O2.

  5. Oksidans je FeCl3, odnosno ioni Fe3+(aq) koji se reduciraju u ione Fe2+(aq).  Reducens je elementarni bakar  jer otpušta elektrone i pritom se oksidira u ione Cu2+(aq).
    2FeCl3(aq) + Cu(s) → 2FeCl2(aq) + CuCl2(aq)

Natrag na pitanja 4

 

 

 

Odgovori 5

  1. Dalton je došao na ideju da su tvari izgrađene od atoma te je logično zaključio  da su svi atomi nekoga kemijskog elementa jednaki.

  2. 136Ce, 134Ba.

  3. 36.

  4. 1 g Cl2.

  5. Ar(Cl) = w(35<Cl) · Ar(35Cl) + w(37Cl) · Ar(37Cl) = 0,7557 · 34,97 + 0,2443 · 36,96 = 35,46.

  6. Ar(B) = w(10B) · Ar(10B) + w(11B) · Ar(11B) = 0,197 · 10,0129 + 0,803 · 11,00931 = 10,813.

  7. Izotop 39K ima jedan neutron manje od izotopa  40K.

  8. Ar(Sr) = (Ar(Ca) + Ar(Ba)) : 2 = (40,08 + 137,3) : 2 = 177.38 : 2 = 88,69.

  9. m(atom I) = u · Ar(127I) = 1,6605 · 10−27 kg · 126,9045 = 2,1072 · 10−25 kg.

  10. M(X) = m(X) · NA = 6,64 · 10−27 kg  · 6.022 · 1023 mol−1 = 39,98 · 10−4 kg mol−1 = 4 g mol−1.
    X = Helij.

    • ABerzelius(H) = 100 : 16 = 6,25.
    • ABerzelius(C) = 100 · 12 : 16 = 75.

  11. Argon je plemeniti plin a kalij vrlo reaktivan alkalijski metal. Elementi su u skupine svrstani prema sličnosti kemijskih svojstava a u periode prema porastu rednog ili atomskog broja.

  12. Radijus atoma je oko 10 000 puta veći od radijusa atomske jezgre.

  13. Radijusi atoma metala s kristalnom strukturom najgušće slagaline kuglica jednake veličine mogu se približno  izračunati na temelju mjerenja gustoće metala. Točnije vrijednosti dobiju se difrakcijom rendgenskih zraka.

    • Na = 1s2 2s2p6 3s1,
    • Mg = 1s2 2s2p6 3s2,
    • Al = 1s2 2s2p6 3s2p1,
    • S = 1s2 2s2p6 3s2p4,
    • Ar = 1s2 2s2p63s2p6.

  14. 1s2 2s2p6 3s2p6 4s2.
    U zadnjoj ljusci atom ima 2 elektrona pa pripada skupini zemnoalkalijskih metala.

  15. Atom helija ima naboj jezgre +2  i jače privlači elektrone od vodika čija jezgra ima naboj +1.

Natrag na pitanja 5

 

 

 

Odgovori 6

  1. Izoelektronski ioni imaju jednake elektronske konfiguracije. Primjerice K+ i Cl imaju elektronsku konfiguraciju argona.

  2. K+, Ca2+, Cl, S2−.

  3. O2−, F, Ne, Na+, Mg2+, Al3+.

  4. Energija ionizacije je energije potrebna da se ukloni elektron iz nekog izoliranog atoma.

  5. Cs.

  6. a)K, b) Sb, c) O2−, d) K+.

  7. Najveće energije ionizacije imaju atomi 18. skupine − plemeniti plinovi, a najmanje energije ionizacije imaju atomi 1. skupine − alkalijski metali.

  8. E = hc/l    l = hc/E = (6,626·10−34 J s · 3·108 m s−1) : (495·103 J mol−1/6,022·1023 mol−1) = 0,2418 · 10−6 m = 241,8 nm.

  9. a) Mg3N2,    b) Al2S3,    c) FeO,    d) Fe2O3,    e) AlF3.

  10. N3−.

  11. N3−,    N,    N,    N+.

  12. a) Li,    b) Ne    c) He,    d) Cl.

  13. a) Li,    b) P,    c) Ne,    d) O+,    e) Sc3+.

    • a) Li+, Li, Na+, Na, K.
    • b) Al3+, Mg2+, Na+, Na.
    • c) Be2+, Mg2+, Li+, Li.

  14. CsF.

  15. Kruti natrijev klorid.

  16. c) F(g) + e → F (g)

  17. Plemeniti plinovi imaju stabilne elektronske konfiguracije od 8 elektrona u vanjskoj ljusci.

  18. Molekula metana je nepolarne građe a voda je polarno otapalo. Vrijedi pravilo da se slično otapa u sličnom. Amonijak i klorovodik su polarne građe te se dobro otapaju u polarnim otapalima poput vode. Molekule amonijaka i klorovodika s molekulama vode čine jake vodikove veze. Otopina klorovodika u vodi je jaka kiselina, a otopina amonijaka slaba lužina.

  19. Oko atoma ugljika, dušika i kisika u molekulama metana, amonijaka i vode nalaze se četiri elektronska para koja se smještaju što dalje jedan od drugoga. U molekuli metana kovalentne veze međusobno zatvaraju kut od 109,5o. U molekuli amonijaka odbijanje nepodijeljeni par - podijeljeni par jače je od odbijanja elektronskih oblaka podijeljenih elektronskih parova. Zato tri kovalentne veze N—H međusobno zatvaraju manji kut, 107o. U molekuli vode međusobno odbijanje dvaju nepodijeljenih elektronskih parova jače je od odbijanja podijeljenih  elektronskih parova i zato je kut između veza O—H još manji i iznosi 104,5o.

  20. Molekule etanola i vode su polarne građe. Međusobno se mogu vezati vodikovim vezama i zato se miješaju u svakom omjeru.

  21. Vrelište vode je više od vrelišta sumporovodika jer su vodikove veze  O—H···O kraće i zato jače od vodikovih veza S—H···S. Kovalentni radijus sumpora veći je od kovalentnog radijusa kisika.

  22. Kaže se formulska jedinka NaCl, NH4Cl, CaO, LiF i LiH. U spojevima s ionskom kristalnom strukturom nema izoliranih molekula.

  23. Natrijev hidrid, NaH, je ionski hidrid koji kristalizira po tipu natrijeva klorida u kojem je vodik anion, H. U ostalim hidridima  SiH4, PH3, H2S i HCl veze su kovalentne. Molekula SiH4 ima simetriju tetraedra te je nepolarne građe. To je bezbojan, zapaljiv i otrovan plin. Molekule PH3, H2S i HCl su polarne građe.

  24. Molekula CCl4 ima simetriju tetraedra te je nepolarne građe. Molekula SF6 ima simetriju oktaedra te je također nepolarne građe jer težišta pozitivnog i negativnog naboja padaju na isto mjesto. Molekula CHCl3 je polarne građe te se mali pozitivni naboj javlja na atomu vodika a mali negativni naboj na atomima klora jer je klor elektronegativniji od vodika. Molekula ICl je polarne građe a mali negativni naboj je na atomu klora jer je klor elektronegativniji od joda.

  25. CH4,    HBr,    HF,    NaCl,    KF.

  26. BrF.

Natrag na pitanja 6

 

 

 

Odgovori 7

    • a)Tvari s ionskim kemijskim vezama imaju visoka tališta. To su krhke krutine. NaCl.
    • b) Tvari molekulske građe imaju niska tališta. Saharoza, naftalen, ulja i masti.
    • c) Metali imaju visoka tališta (osim Hg, In, Ga) te se mogu kovati i valjati.

  1. Talište litijeva fluorida, 848 oC, više je od tališta natrijeva klorida, 801 oC, zato što je razlika elektronegativnosti Li - F veća od razlike elektronegativnosti Na - Cl, što ukazuje na jaču ionsku vezu u LiF. Nadalje, zbroj ionskih radijusa u LiF je 209 pm, a u NaCl 283 pm. Zbog toga su elektrostatske privlačne sile u LiF jače nego u NaCl. Ta dva čimbenika uzrokuju više talište litijeva fluorida.

    • a) Svaki ion Cl  okružen je sa šest iona Na+.
    • b) Svaki ion Na+ okružen je sa šest iona Cl.
    • c) Jednake.

  2. Jedinična ćelija sadržava 4 formulske jedinke MgO. Masa 4MgO je 161,2  Da. Kako je 1 Da = 1.66 × 10−27 kg, gustoću MgO dobijemo kao omjer mase i volumena, pa slijedi:
    r(MgO) = m/V = (161,2 · 1.66 · 10−27 kg) / (0,4207· 10−9 m)3
    = 267,6 · 10−27 kg / 74,46 · 10−30 m3 = 3594 kg m−3 = 3,59 g cm−3.

  3. Tališta rastu u nizu od helija (t.t −272,2 oC) do ksenona (t.t. −111,8 oC) jer međumolekulske privlačne sile rastu s povećanjem broja elektrona u atomima.

  4. Navedeni parovi imaju jednake elektronske konfiguracije. No ioni 16. skupine imaju naboj −2 i jedan proton manje od iona 17. skupine. Zato su radijusi iona 16. skupine veći od radijusa iona 17. skupine.
    Redoslijed po rastućem radijusu: F, O2−, Cl, S2−, Br, Se2−.

  5. Coulombov zakon: F = q1 · q2/r2. Privlačne sile između iona u MgO mnogo su jače nego u NaF.

  6. Karbonatni ion ima os trećega reda.  Zato karbonatni ion treba postaviti na os trećega reda romboedra. Vidi: www.britannica.com/science/calcite.

  7. Soli su spojevi ionske građe. Pri deformaciji (udarac čekića) dolazi do pomaka slojeva iona. Ioni istoga naboja međusobno se odbijaju pa kristal puca. U metalu pokretljiv oblak elektrona prati pomak atoma (kationa u moru elektrona) tako da ne dolazi do kidanja veze.

    • a)Tvari s ionskom kristalnom strukturom su krhke i visoka tališta. NaCl, MgO, CaO, Al2O3.
    • b) Tvari s metalnom kristalnom strukturom mogu se kovati i dobro provode elektricitet i toplinu. Cu, Au, Ag.
    • c) Tvari s molekulskom kristalnom strukturom su mekane i niska tališta. Parafin, ulja, masti.
    • d) Tvari s kovalentnom kristalnom strukturom su tvrde, krte i visokog tališta. Dijamant, grafit.

  8. U kristaliziranim krutinama periodički razmještaj atoma, iona i molekula proteže se kroz čitav kristal u sva tri smjera u prostoru. U amorfnim krutinama uređeni razmještaj čestica seže do udaljenosti od nekoliko atoma ili molekula.

  9. Jedinična ćelija kristalne strukture natrija sadržava 2 atoma: jedan u središtu kocke i osam osmina na vrhovima kocke.

  10. Jedinična ćelija sadržava 2 atoma. Masa jedinične ćelije je 46 Da. Kako je 1 Da = 1.66 × 10−27 kg, proizlazi da masa jedinične ćelije iznosi:

    m(2Na) = 46 × 1.66 × 10−27 kg = 76,36 × 10−27 kg.

    Kako je r = m/V, proizlazi da je volumen jedinične ćelije natrija:

    V = m/r = 76,36 × 10−27 kg / 0,97 kg m−3 = 78,72 × 10−27 m3.

    Odavde proizlazi da je brid jedinične ćelije natrija: a = 4,286 × 10−9 m = 4,286 nm.
    Atomi natrija dotiču se smjerom prostorne dijagonale kocke pa je radijus atoma natrija:

    r(Na) = a ×  / 4 = 4,286 nm ×  / 4  = 1,856 nm.

Natrag na pitanja 7

 

 

 

Odgovori 8

  1. Talište je temperatura pri kojoj krutina prelazi u tekućinu pri normalnom tlaku, 101 325 Pa. Vrelište je temperatura pri kojoj istodobno u cijelom volumenu tvar prelazi iz tekućega u plinovito agregacijsko stanje pri normalnom tlaku, 101 325 Pa. Temperatura vrelišta raste povišenjem tlaka a snižava se sniženjem tlaka.

  2. Temperatura vrelišta vode povisuje se povišenjem tlaka. Primjer: lonac za brzo kuhanje hrane. Temperatura tališta leda snižava se povišenjem tlaka. Primjer: klizanje na ledu.

  3. Trojna točka je ona temperatura i tlak pri kojima su u ravnoteži tri faze: krutina, tekućina i para. Primjerice trojna točka za vodu je pri  T = 273,16 K i p = 611 Pa.

  4. Sublimacija je neposredni prijelaz krutine u paru. Led sublimira pri temperaturi nižoj od temperature trojne točke i parcijalnom tlaku vodene pare manjem od ravnotežnog tlaka vodene pare za zadanu   temperaturu. Ako je tlak vodene pare veći od ravnotežnog tlaka pri zadanoj temperaturi prezasićena vodena para se kondenzira u led (inje).

  5. U ledu je svaka molekule vode jakim vodikovim vezama vezana s četiri molekule vode pri čemu nastaje trodimenzijska struktura s vodikovim vezama usmjerenim prema četiri vrha tetraedra. U tekućoj vodi molekule se mogu gušće pakovati nego u ledu i zato je gustoća leda manja od gustoće vode.

  6. Iznad kritične temperature i tlaka tekućina i plin prelazi u superkritični fluid koji ima neka svojstva slična svojstvima tekućine a neka svojstva sličnija svojstvima plinova.

  7. Kristali mješanci su krute otopine. Primjerice α-mjed , koja sadržava manje od 36 % cinka, je kruta otopina cinka u bakru. To znači da je u kristalnoj strukturi bakra (FCC-rešetka) dio atoma bakra zamijenjen atomima cinka.

Natrag na pitanja 8

 

 

 

Odgovori 9

  1. Jake vodikove veze uzrokuju visoko vrelište vode. Molekula vode ima dva nepodijeljena elektronska para i čini dvije vodikove veze s dvjema susjednim molekulama vode. Zato se molekule vode mogu vezati u trodimenzijske strukture. Fluorovodik, klorovodik i amonijak imaju samo jedan nepodijeljeni elektronski par i mogu se vezati u lance. Zato je vrelište vode više od vrelišta fluorovodika, klorovodika i amonijaka. Molekule ugljikovodika međusobno se privlače slabim van der Waalsovim privlačnim i silama i zato su njihova vrelišta niža.

  2. Zbog većeg kovalentnog radijusa atoma sumpora molekule sumporovodika manje su polarne u odnosu na molekule vode. Slabiji dipoli privlače se manjom silom i zato je sumporovodik plin

  3. Napetost površine uzrokuju privlačne sile između molekula na površini. Sile su paralelne s površinom tekućine jer su razmaci između molekula na površini malo veći od razmaka između molekula u unutrašnjosti tekućine.

  4. Voda kvasi površinu stakla te se penje u kapilari što dovodi do smanjuje ukupne površine stakla i vode. Manja površina ima manju energiju površine što je energijski povoljnije. Živa ne kvasi površinu stakla te je energijski povoljnije da se živa spusti u kapilari i tako poveća površinu stakla a smanji vlastitu površinu.

  5. Među molekulama vode djeluju jake vodikove veze. Privlačne sile između nepolarnih molekula benzena su slabe i zato je viskoznost benzena manja od viskoznosti vode.

  6. Tlak para krutina i tekućina raste s porastom temperature. Pri višoj temperaturi više molekula na površini može sudarima s okolnim molekulama dobiti dovoljnu kinetičku energiju da mogu savladati privlačne sile i napustiti površinu.

  7. Vodena para u hladnjaku neprekidno se kondenzira u led na površini plohe ili cijevi isparivača rashladnog sredstva. Temperatura povrća uvijek je viša od temperature rashladne plohe ili cijevi isparivača. Tlak para vode na površini povrća veći od tlaka para u hladnjaku. Zato voda isparava s površine povrća pa se ono osuši. Sušenje povrća možete spriječiti tako da ga zatvorite u plastičnu vrećicu unutar koje se može uspostaviti ravnotežni tlak para.

Natrag na pitanja 9

 

 

 

Odgovori 10

  1. U kristaliziranim krutinama molekule, atomi i ioni i najčešće su složeni su na najgušći mogući način u kristalnu strukturu koja se može opisati trodimenzijskom kristalnom rešetkom. U amorfnim krutinama i tekućinama čestice su također složene na najgušći mogući načina, ali uglavnom bez ikakva reda. Uređeni razmještaj čestica, kao u kristalnoj strukturi, može  se uočiti samo do udaljenosti od nekoliko atoma li molekula. Krutine i tekućine praktično su nestlačive jer smanjenjem razmaka između njihovih čestica naglo rastu odbojne sile između elektronskih oblaka atoma.

  2. Pri kritičnoj temperaturi i kritičnom tlaku
    • a) povišenjem tlaka voda zadržava svojstva superkritičnog fluida,
    • b) sniženjem tlaka superkritični fluid prelazi u stanje plina (vodena para),
    • c) povišenjem temperature voda zadržava svojstva superkritičnog fluida,
    • d) sniženjem temperature superkritični fluid prelazi u vodu.

      Natrag na pitanja 10