Za poćetak to je strogo čuvana vojna TAJNA američke vojske i NASA-e.
Najbitnije je da termokemijska razgradnja (egzotermna reakcija)
proizvodi toplinsku energiju. Propergoli (propelanti) su kombinacija
oksidatora i goriva. Ako su obje komponente u jednoj molekuli to
je monoergol, a ako su to dvije zasebne tvari-biergol. Samozapaljiva
pogonska tvar je hipergol, a ako su komponente u različitim agregatnim
stanjima-litergol. Najra±irenija goriva za letjelice su: -ugljikovodici
-alkoholi -amino spojevi. Od klasičnih se goriva najv±e rabe derivati
nafte (benzin, petrolej, diesel ulje itd.) i to one frakcije koje
imaju najveći odnos vodika prema ugljiku, a time i maksimalnu energiju
po jedinici mase smjese. No, kombinacija du±ika i vodika (hidrazin,
amonijak) daje veći potisak od ugljikovodika. Kombinacije raznih
tipova goriva s oksidatorima daju ograničene jedinične impulse (Ft=mv).
Zbog povečanja jediničnog impulsa rabi se triergol (trokomponentni
propergol) u kojem je osnovnom tipu propergola dodan neki metal
(litij, berilij, bor, aluminij). Jedna od najboljih kombinacija
je O2/Be/H2.
Čvrsti propergoli su -homogeni -heterogeni Homogeni je gorivo s
dovoljno kisika za kemijsku reakciju. Npr. koloidni barut (kordit,
balistit). Heterogeni se sastoji od organskih vezača i oksidatora,
tj. izmije±anih organskih goriva i kristala oksidatora. Plutonij
je 94 po redu element periodne tablice, radioaktivan ( ne sadrµi
stabilne izotope). Najvaµniji izotop mu je (239) Pu koji podlijeµe
fisiji djelovanjem neutrona pri ćemu se oslobadja energija. Plutonij
je zbog toga ključni metal u industrijskoj proizvodnji nzklearne
energije, a i zbog toga sto sto je rije±eno pitanje njegove proizvodnje
u velikim količinama. Sluµi i kao bitan eksplozivni sastojak u nuklearnom
oruµju. Plutonij se nalazi u prirodi iako u ekstremno malim količinama.
Izmađju ostalog sada se u prirodi nalazi i Plutonij nastao eksplozijom
atomskih bombi i to (129) Pu i (240) Pu. Teµak je metal srebrnaste
boje. Tvrd je, krt, moµe se lijevati, taliti i obrađjivati. Postoji
u ±est alotropskih modifikacija. Modifikacije se međjusobno razlikuju
u gustoći ±to je razlog zbog kojeg se metalni plutonij ne moµe upotrijebiti
kao nuklearno gorivo. Vrlo je reaktivan u kemijskom smislu. Ima
jaku emisiju alfa-čestica čije je zadrµavanje u organizmu u kostanoj
moµdini (oko 1 mikrogram) uzrok leukemije. Vrijeme izlućivanja iz
organizma mu je vrlo veliko, pa spada u jak radiolo±ki otrov. U
kemijskom je smislu otrovan kao otprilike i µiva. Za skladi±tenje
Plutonij je ili u du±ićnoj kiselini ili u obliku Plutonij(IV) oksida
uz odvod topline jer Plutonij zbog stalne emisije alfa-čestica razvija
toplinu. Pri prijenosu, radu i slično mora se paziti da ne dođje
do kritične mase tj. da je masa manja od odovoljne za nuklearnu
lančanu reakciju fisije. Plutonij u otopini je puno opasniji. 4,5
kg u čvrstom obliku i 4 L u tekućem. Pri tome se misli na posuđje
koje reflektira neutrone. Ako je u jednom prostoru vi±e posudaja
mora biti odmaknuto do 0,8 m. ©verc Plutonijem je tesko krivicno
djelo.
|