Kao rezultat nestabilnosti unutar jezgara pojedinih atomskih vrsta (nukleida) dolazi do njihovog raspada. Kao poslijedica raspada iz jezgre mogu biti izbačene čestice koje su prethodno bile sastavni dio te jezgre (alfa-čestice) ili novostvorene čestice (beta-čestice, neutrini, fotoni). Nukleidi podloľni spontanoj razgradnji (prirodni radionukleidi) dijele se u tri različite vrste prema tipu radioaktivnog raspada (alfa-raspad, beta-raspad i gamma-raspad). Tricijeva jezgra se ne moľe raspadati alfa-raspadom, jer ima jedan proton manje od alfa čestice (helijeva jezgra) koja se oslobađa tim raspadom. Usprkos tome tricij je radioaktivan. Njegova jezgra se raspada beta-raspadom, pri čemu se oslobađjaju dvije čestice: beta-čestica (brzi elektron) i antineutrino, a unutar jezgre dolazi do prijelaza jednog neutrona u proton. Kao rezultat ovog radioaktivnog raspada nastaje helijev izotop sa samo jednim neutronom (nukleonski broj = 3). Taj izotop helija je stabilan, pa ne dolazi do daljnjeg radioaktivnog raspada.