Prema prispjelim pitanjima jasno je da većinu sudionika projekta pored određenih problema i pitanja muče općeprisutni problemi koji se mogu svrstati pod zajednički naziv ekologija. Za rjeąavanje problema ekologije nije dovoljan samo jedan stručnjak tj samo jedno pordučje (biologija, kemija, meteorologija geografija) već uspjeąno probleme mogu rijesiti samo multidisciplinarne istraľivačke grupe.

Povrąinske vode (u ovom slučaju rijeku Česmu) treba promatrati kao sloľen sustav koji se sastoji od niza cjelina. Ako pokuąamo razlučiti koji su potencijalni zagađivači s uspjehom moľemo prepoznati samo najveće. Kao kemičar mogu govoriti o izvorima nitrata, nitrita fosfata kao posljedica prihrane agrikultura umjetnim gnojivima (mislim da je to glavni izvor spomenutih onečiąćenja u vodotoku Česme). Također ne mali utjecaj imaju i kanalizacijski sustavi koji se iz cijelog slivnog područja upućuju prema Česmi. Na ovom mjestu bi pomoć o slivnom području i o eventualnim količinama kanalizacijskih voda potraľio od geografa. Pored nitrata sa poljoprivrednih zemljiąta dolaze i mnogo opasniji spojevi koji se koriste u zaątiti usjeva i ostalih poljoprivrednih kultura. Na ovom mjestu su također neophodni podaci koje posjeduju geografi jer oni mogu procijeniti u kojoj mjeri se određene poljoprivredne povrąine siju s određenim kulturama te onda kemičar na temelju na trľiątu dostupnih zaątitnih sredstava moľe pretpostaviti o kojim se spojevima radi te ih na taj način moľe puno lakąe detektirati i odrediti njihovu količinu. Također nije rijedak slučaj da se vodotoci zagađuju s bioloąkim materijalom (primjerice uginula stoka i ľivotinje) sto također doprinosi kemijskoj zagađenosti o kojoj kemičar nije u stanju niąta reci ako uz sebe nema biologa koji zna koji se mikroorganizmi nalaze u takvim materijalima i koji su produkti raspada. (Neophodna suradnja s biolozima) Dijelom zagađenju doprinose i oborine (kiąa) u kojima se nalaze otopljeni plinovi ili spojevi koji vjerojatno nisu produkt zagađenja u blizini već su ih kao posljedica ispusnih plinova (industrijskih) do vodotoka donijeli oblaci. Što o tome moľe znati kemičar? (Neophodna suradnja s fizičarima, tj meterolozima) Dolazimo do pitanja industrijskog zagađenja, najveći problem ekologa. Taj se problem moľe rijeąiti na taj način da poznajete koja se industrija nalazi na slivnom području te da uz to poznate i industrijske procese, jer nerijetko predstavnici kompanija i privatni poduzetnici ne ľele dati podatke koje sve spojeve ispuątaju u okolią. Pored ovih stalnih izvora zagađenja pojavljuju se i povremena koje moľemo svrstati u kriminalne radnje a vezani su od bacanje otpada u za to zabranjena mjesta. Nije rijetko da Česma nosi plastične karnistere (ąto se u njima nalazi?), stare gume, plastične vreće zagonetnog sadrľaja, odbačene perilice rublja i peci, O tome koji produkti nastaju kao posljedica takvih djelatnosti mogu se načiniti doktorske disertacije, napisati knjige, radovi ...

O PROČIŠĆIVANJU

Na koji način pročistiti povrąinske vode .... moje je miąljenje da to nije moguće, potrebno je problem postaviti drugačije. Djelatnost mora biti usmjerena prema tome da se onemogući zagađenje. Pri čemu svoj doprinos neće dati nikakav zakon, represija ni propis, doprinos moraju dati svi tj. svaki čovjek. Osnovni motiv djelovanja mora biti MISLI GLOBALNO - DJELUJ LOKALNO Pročistit moramo kanalizacijske sustave, industrijske vode, na tvorničke dimnjake moľemo ugraditi filtre, moľemo pronaći način poljoprivredne proizvodnje koja neće toliko ovisiti o zaątitnim sredstvima i umjetnim gnojivima. No isto tako moramo djelovati u smjeru informiranja i stalnog upozoravanja javnosti na ekoloąke probleme i propuste. Potrebno je razvijati vlastita tehnoloąka rjeąenja koja u minimalnom stupnju interferiraju s okoliąem, a ne kupovati zastarjelu tehnologiju koja je u dobroj mjeri zagadila zapadni svijet.

Prema tome joą jednom zahvaljujem Kreąimiru koji je potaknuo ovu vaľnu raspravu te se nadam da će se i ostali priključiti i dati svoje viđenje problema.