|
 |
|
Dobar dan!
Sutra pisemo test pa ako bi mi mogli odgovoriti na pitanja koja ne znam:
1.)Moze li se iz dijamanta dobiti grafit i zasto?
2.)Objasni do kojih promjena u strukturi grafita dolazi kad pisemo grafitnom olovkom.
3.)Da li se kod fotosinteze energija oslobađa ili trosi?
4.)Koji je plin eksplozivan sastojak zemnog plina?
5.)Koja je razlika izmedu ugljena dovivenog prirodnim i umjetnim putem?
Unaprijed hvala...
|
|
Ime i prezime:
Nika Zeko
nika.zeko@gmail.com
|
 |
 |
Iako je test već prošao, odgovori bi mogli biti od koristi kod kasnije analize testa. Stoga ću ih i napisati.
1. Koliko mi je poznato, nitko još nije uspio direktno prevesti dijamant u grafit, ali to ne znači da je takav proces nemoguć. Krene li se pak indirektno, to je potpuno trivijalno: treba prvo dijamant spaliti, a potom ugljikov dioksid reducirati npr. magnezijem kako bi se dobio opet ugljik. Iako će to po svojoj prilici biti nekakva čađa, strukturom se ona neće razlikovati od grafita.
Razlog tomu što nitko još nije uspio direktno prevesti dijamant u grafit dijelom vjerojatno leži i u tomu što je obrnuti proces neusporedivo zanimljiviji, budući da je dijamant daleko skuplji od grafita. Poradi toga većina znanstvenikâ koji se bave ugljikom pokušava pretvoriti grafit u dijamant, a ne obrnuto.
2. Pisanje, kao ni ostali fizikalni procesi, ne mijenjaju bitno strukturu grafita, a niti bilo koje druge tvari. Ono što se zbiva bliže je makroskopskoj skali: struganjem grafita po hrapavoj podlozi (tj. pisanjem olovkom) odvajaju se dijelovi kristalićâ grafita (i gline, koja se također nalazi u sastavu grafitnih mina) i ostaju na podlozi. Zbog znatno slabijih sila između slojeva grafena negoli unutar njih, to se odvajanje češće zbiva između slojeva nego poprijeko.
3. Kod fotosinteze biljke i neke bakterije troše energiju iz Sunčevih zraka kako bi pripravile jednostavne ugljikohidrate. Osim što se troši Sunčeva energija, oslobađa se i nešto topline.
4. Glavni sastojak zemnog plina je metan. Iako je sam po sebi stabilan, njegova smjesa s kisikom ili zrakom može biti eksplozivna.
5. Razlika je, rekao bih, navedena u pitanju. Može se još dodati da su mehanizmi kojima drvo prelazi u ugljen različiti kod različitih načina nastajanja, a isto vrijedi i za brzine, budući da prirodni nastaje kroz tisuće ili milijune godina, a umjetni za nekoliko dana do tjedana (ako se proizvodi tradicionalnim metodama). Što se sastava tiče, i kod jednog i kod drugog dominiraju grafit, dok količine ostalih tvari ovise o vrsti drveća i uvjetima nastajanja.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
