|
Na ovim stranicama nalaze se odgovori vezani
uz pitanja koje postave svi zainteresirani kao i sažetak tema koje
su obrađivane kroz diskusijske liste.
|
|
|
59. |
Pozdrav!
Molila bih Vas za pomoć pri rješavanju sljedeća dva zadatka...1) Koji se od navedenih metala otapa u klorovodičnoj kiselini: Barij, natrij, magnezij, aluminij ili svi od navedenih? Ako sam dobro shvatila ovo gradivo, klorovodična kiselina je neoksidirajuća kiselina, što znači da će se u njoj dobro otapati metali negativnijeg redukcijskog potencijala. Kako svi od gore navedenih metala imaju negativan red. pot. (dovoljan da reduciraju proton u vodik), nije mi jasno zašto rješenje u knjizi nije svi od navedenih već samo magnezij? 2) Koja će se tvar prva reducirati u navedenoj smjesi rastaljenih soli tijekom elektrolize: Na^+, Cl^-, F^-, Ca^2+, Br^-? Ako je sklonost metala redukciji veća što je njegov redukcijski potencijal pozitivniji, zašto je točan odgovor Ca^2+ (prema rješenjima u knjizi), a potencijal kalcija je od svih ovih metala najnegativniji (-2,87)? Hvala puno unaprijed!
Maria Koprek
|
30.11.2019
|
58. |
Poštovani,
Obraćam Vam se zbog hidrolize soli budući da sam često zbunjena različitim prikazima reakcija hidrolize kod metalnih kationa. Uzet ću kao primjer kiselu sol AlCl3(aq):
Naime, primijetila sam da se često reakcije hidrolize metalnih kationa prikazuju na sljedeće načine:
1) Al3+ + H2O--> [Al(OH)]2+ + H+
Može li se ikojom logikom objasniti što se tu točno zbiva osim da se vidi nekakvo „naštimavanje“ da nastaju vodikovi ioni (protoni) zbog kojeg otopina aluminijeve soli reagira kiselo? Zbilja mi ovakav prikaz nema nikakvog smisla (možda griješim).
2) Negdje piše prethodno navedena reakcija na način da se kao produkt navodi hidroksid:
Al3+ + H2O --> Al(OH)3 + 3H+ ,
što mi opet ništa puno ne govori pa me zanima koliko su takvi prikazi prethodno navedenih reakcija uopće ispravni?
3) Ovakav prikaz mi ipak već nešto govori (osim što se očito mora znati napamet koordinirani broj molekula vode, a ostalo se može nekakvom logikom objasniti):
[Al(H2O)6]3+ + H2O--> [Al(H2O)5OH]2+ + H3O+
- tu se dakle jasno vidi da koordinirana molekula vode daje proton slobodnoj molekuli vode (jake odbojne sile između Al3+ i protona) pri čemu dolazi do porasta konc. H3O+ iona, što znači da takva otopina reagira kiselo.
Proučavanjem tih reakcija na razno-raznim stranicama pročitala sam da se hidroliza ponekad zbiva do nastanka hidroksida, a uočila sam i sljedeću jednadžbu koja me jako zbunila jer iz nje se također vidi da nastaje hidroksid:
AlCl3 + H2O--> Al(OH)3+ HCl
Isto tako i MgCl2: MgCl2+ 2H2O--> Mg(OH)2 + 2HCl
Zbilja sad ne znam da li tu hidroksid nastaje ili se to samo hoće pojednostaviti?
Ukoliko je najbolje hidrolizu prikazati uz pomoć određenog akva kompleksa ne razumijem kako znati kolilko metalni ion koordinira molekula vode?
U udžbeniku je prikazan primjer s tim alumijevim kopleksom, a mene sad zanima kakva je situacija npr. kod hidrolize Cu2+ iona- da li taj Cu2+ ion koordinira 4 molekule vode ili 6 jer pročitala sam da Cu može vezati i 4 i 6 liganda?
Probala sam si pomoći na način da sam to povezala s elektronskom konfiguracijom:
Al3+ kation sadrži ukupno 10 elektrona, a doniranjem elektrona od strane liganda počet će popunjavati iduću ljusku- treća ljuska i to na sljedeći način: molekule vode mu doniraju svojih 12 elektrona čime će popunit jednu s, tri p i dvije d orbitale te 3 ljuske, a zatim će 3 kloridna iona
donirati svoje nevezne elektronske parove u preostale tri d orbitale čime će ta treća ljuska biti kopletno popunjena, pa mi tu jedino prtethodno navedeni način govori zašto Al3+ kation veže baš 6 molekula vode ako sam uopće na dobrom putu?
Mora li suma svih elektrona koje doniraju ligandi i koji ima centralni ion mora odgovarati ukupnom broju elektrona koje sadrži neki plemeniti plin jer u ovom slučaju to se ne podudara budući da je ukupan broj elektrona 28.
Unaprijed se zahvaljujem na pojašnjenju i srdačno Vas pozdravljam!
Mirjana Vrdoljak
|
07.10.2019
|
55. |
Hvala na ranijim odgovorima! Imam komentar vezan za pitanje:
http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=18154
Tamo velite da "postojanje molekula O3F2 nije potvrđeno" , dok na stranici
http://pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/f/spojevi.html#SPOJEVI
piše da je to "poput krvi je crvena tekućina koja se upotrebljava kao dodatak tekućem kisiku u propulzijskim sustavima raketnih motora."
Isto tako, kako objasniti neobićna premoštenja u spojevima AlF3 na slici
https://en.wikipedia.org/wiki/Aluminium_fluoride#/media/File:Aluminium-trifluoride-3D-polyhedra.png
gdje atom fluora premošćuje 2 atoma aluminija, i na fluorostanatnim ionima na
https://pierre.fkit.hr/hdki/kui/vol60/broj11/Teorijski%20zadaci%20na%2043.%20IChO%20u%20Ankari.pdf ,
str. 17 (10 u pregledniku) , zad.5.g. gdje fluor premošćuje 2 kositra;
s obzirom da u odgovoru
http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=18154
velite "fluor ne donira elektrone", i s obzirom da na
http://pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/f/spojevi.html#SPOJEVI
piše "U kovalentnim fluoridima koordinacija fluora je samo 1, a kod ionskih može biti i viša."
što je i racinalno za pretpostaviti s obzirom da je fluor najelektronegativniji element, i svaka bi donacija značila premještanje naboja na elektropozitivniji atom.
Da je veza aluminija i fluora kovalentna, a ne ionska, potvrđuje postojanje iona [AlF6] 3-
Tomislav B.
|
18.01.2019
|
46. |
Pozdrav! Imam vise pitanja vezanih uz valencije i oksidacijske brojeve. Citala sam neke vase starije odgovore, neke stvari su mi jasne,a neke i dalje ne razumijem. 1.: Nije mi jasna sama razlika izmedju valencija i oksidacijskih brojeva. Je li pri odredjivanju imena spojeva pozeljnije odredjivati valencije ili oksidacijski broj i koja je uopće razlika osim u tome sto ispred valencije ne trebamo stavljati plus ili minus? Znam da je npr. valencija kisika uvijek 2, a oksidacijski broj moze biti 2,1 ili 1/2 pa znam da je neka razlika, ali ne znam koja. 2 pitanje: Pročitala sam na wikipediji → https://sh.wikipedia.org/wiki/Valentni_elektron da maksimalna valencija ne može biti veća od broja valentnih elektrona, a kasnije dolje pise da d elektroni mogu sudjelovati u gradjenju veza. Npr. za Sc el. konfiguracija je 4s2 3d1. Ovaj elektron u trećoj ljusci nije valentan, ali bi li on mogao tvoriti jos jednu valenciju? 3. pitanje: Možemo li polarnost molekule odrediti po obliku molekule tako da se vodimo "pravilom" da su simetricne molekule nepolarne,a asimetricne nepolarne? Prvi put kad sam isla primjeniti to pravilo za SCl2 sam mislila da je to nepolarna jer ako zanemarimo ove nepodijeljene elektrone izgleda simetricno. I onda kad sam pitala neke ucenike u razredu, oni su rekli da iako izgleda simetricno, ako ima nepodijeljenje elektrone je polarna (pa posto elektron kruzi okolo onda ipak ima logike da je asimetricna). Citala sam i starije odgovore kako odrediti polarnost, ali me zanima moze li se na ovaj nacin posto na satu nismo radili po vasim objasnjenjima? Nadam se da shvacate sto pitam jer znam da je malo zbrkano napisano. Unaprijed hvala na odgovoru.
Mirta M
|
11.01.2018
|
Broj zapisa koji odgovaraju uvjetima upita za pretraživanje: 65
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
|
|