Na ovim stranicama nalaze se odgovori vezani uz pitanja koje postave svi zainteresirani kao i sažetak tema koje su obrađivane kroz diskusijske liste.

Unesite pojam za pretraživanje pitanja i odgovora:

3. Pozdrav! Profesoricu zanima (i mene), kakva je eksplanacija za (ne)otapanje različitih soli u vodi. Na primer, CaSO4 nije topan u vodi, ali Ca(NO3)2 ili Na2SO4 sta topna. Znaći, kakva je mikroskopska eksplanacija za ove stvari. Znam da je ovo vrlo vrlo teško pitanje, ali kod vas nikad se ne zna; do sada bili ste kao neka božanstva u kemiji, koji znaju sve! Pozdrav, M.
Michel Adamič
13.05.2011
2. Pozdrav! Eto, sada sam napravio spisak svih pitanja oko elektrokemije na koje još nemam odgovora, a sada ako možda imate vrijeme i poznajete odgovore, bio bi vrlo sretan, ako bi mi odgovorili. 1. Prije smo prićali o jodu, fluoru i kloru i doznali, da je vrlo važan prenapon, koji je razlika između entalpije za nastanak radikala i entalpije za formiranje molekula. Ipak, wikipedia ne spomenuje ovog i kaže, da prenapon zavisi od puno stvari, i od materijala elektrod koje koristimo. Kakve ideje? 2. Litijum (Li) ima niži elektrodni potencijal neko kalijum (K), je bolji reducent. Ali ipak, kalij ima puno nižu ionizacijsku energiju (IE) nego litijum, je više reaktivan. Gdje je logika? (ovo sam već prije upitao ali do sad nisam ništa uspio saznat sam) Sada galvanske ćelije: 3. Zašto nam trebaju dve otopini i elektrolitski ključ umjesto jedne čaše sa dvema elektrodama i mješanice svih ionov? 4. U čaši gdje imamo redukciju (na primer bakrovu elektrodu i otopinu CuSO4: Cu(2+) + 2e- ---> Cu), reduciraju se bakrovi ioni. Je li onda zaista važno kojeg materiala je elektroda (katoda)? Ja mislim da može bit s istim efektom i platina ili grafit ili nešto drugo, ne znam ... Zato što ništa se ne događa sa elektrodom, samo s ionima (u tom primeru Cu(2+), koji se reduciraju i zbiraju na katodi). 5. U mnogim knjigama pronađio sam primere galvanskih ćelija sa bakrom, cinkom i sumporno kiselino. Eksplanacija za djelovanje: cink se oksidira u Zn(2+) (elektroni ostaju na cinkovi anodi) i pridružuje se SO4(2-) ionima. Dva H+ iona ideta na bakrenu katodu ćekat na svoje elektrone; imamo napon. a) Može takva ćelija postojat? Ja se čudim zašto kiselina jednostavno ne rastopi elektrod i prića završena. Pretpostavljam da kiselina nije koncentrirana i da do ovog ne dođe, a da se samo uradi malo soli. Ali ipak, ovo nije OK, zato što onda nemamo više H+ koje sam prije spomenuo da idu na katodu. b) Zašto H+ idu ćekat elektrone na bakar ako jih možejo jednostavno pokupit na cinkovi elektrodi koja je negativna?? (ako bi se ovo zbivalo, ne bi imali napona i sve bi se rastopilo) Ovo su sva pitanja oko elektrokemije na koje nemam odgovora i za neke tek nekoliko godina. Bilo bi stvarno super ako bi na njih odgovorili, ali vas ne silim da to učinite brzo; uzmite si vrijeme i možete mi odgovorit kasnije, kada ne budete imali toliko posla. Puno puno hvala!! Michel
Michel Adamič
03.05.2011
1. Pozdrav, opet. Ja bi samo htio znati ako ste već imali vrijeme da pročitate moje pitanje oko redoks reakcij i elektrodnih potencijala. Zato što sada već čekam oko 10 dana. Također, imao bi još jedno pitanje oko toga; elektrodni potencijal elektrolize vode na anodi (reakcija iz vode u H+ in O2) je 1,21 V, joda 0,54 V, ali klora 1,36 V i fluora 2,87 V. Po toj logiki, klor ili fluor pri elektrolizi ostala bi u otopini zato što su bolji oksidanti od vode. Ali svi znamo da pri elektrolizi NaCl nastaje klor. Kakva je onda eksplanacija ovdje? Hvala vam puno za odgovore. Pozdrav u Hrvatsko, Michel.
Michel Adamič
19.04.2011

Broj zapisa koji odgovaraju uvjetima upita za pretraživanje: 3


 

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

Vrlo često postavljana su pitanja koja u većoj ili manjoj mjeri zadiru u svojstva vezana uz periodičku tablicu elemenata. Odgovor na pitanja te tematike možete naći u stručnom radu pod naslovom:

Temeljne karakteristike periodičke tablice elemenata

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija